Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Rekonstruiran izgled nalazišta u Africi gdje su prije 1.8 milijuna godina živjeli rani hominidi

Olduvai Gorge

Zahvaljujući naporima međunarodnog tima znanstvenika, koji su uspjeli rekonstruirati kako je prije 1.8 milijuna godina izgledalo područje lokaliteta Olduvai Gorge u Tanzaniji, kao jednog od najzanimljivijih nalazišta ranih hominida, sad možemo vidjeti kako su uistinu živjeli rani preci Homo Sapiensa.

Koristeći se nalazima s lokaliteta, kao i raspoloživim podacima o razvoju lokalne flore i faune, znanstvenici s Rutgers University, Pennsylvania State University, ETH Zürich i Complutense University, uspjeli su složiti zadivljujuću sliku života Paranthropus boiseia i Homo habilisa, koji su istovremeno obitavali na navedenom području.

„Rani hominidi imali su pristup hrani, vodi i zaklonu na području Olduvai Gorgea u Tanzaniji. Štoviše, raspolagali su velikom količinom kamenog alata s oštrim rubovima. Ipak, bio je to težak život, prepun napora, zato što su se za hranu morali stalno boriti s mesožderima“, otkrila je prof. Gail M. Ashley s Rutgers University.

Umjetnički prikaz područja Olduvai Gorge prije 1.8 milijuna godina (FOTO: M. Lopez-Herrera / Enrique Baquedano / Olduvai Paleoanthropology and Paleoecology Project

Umjetnički prikaz područja Olduvai Gorge prije 1.8 milijuna godina (FOTO: M. Lopez-Herrera / Enrique Baquedano / Olduvai Paleoanthropology and Paleoecology Project

„Uspjeli smo utvrditi koje su se biljke nalazile na prostoru gdje su pronađeni ostaci hominida i njihovih kamenih alata. Takav tip analize nikad nije napravljen. Mapiranje je provedeno kroz analizu tla u samo jednom geološkom sloju, onom istom sloju gdje su pronađene kosti dvije različite vrste hominida“, rekla je prof. Ashley.

I dok su obje vrste hominida bile slične visine, koja se kretala od 1.37 do 1.68 m, ali i istovjetnog životnog vijeka, s maksimalnim trajanjem od 30 do 40 godina, valja reći kako je Homo habilis imao veći mozak. Štoviše, smatra se kako je upravo Homo habilis bio jedna od karika u ljudskoj evoluciji, za razliku od Paranthropus boiseia, za kojeg je izvjesno kako je ušao u evolucijsku slijepu ulicu.

Paranthorpus boisei (FOTO: Roman Yevseyev)

Paranthorpus boisei (FOTO: Roman Yevseyev)

U tijeku istraživanja je otkriveno kako se na navedenom području nalazila gusta šuma palmi i akacija, gdje su hominidi vjerojatno tražili zaklon. Iako im navedena šuma vjerojatno nije bila stalno naselje, ipak je služila kao skrovište od predatora dok su se hranili mesom životinja koje su, ili sami ulovili, ili ukrali velikim grabežljivcima.

Naime, na nalazištu su pronađene velike količine kostiju žirafa, slonova i gnua, a što ukazuje na činjenicu kako je meso bilo važan dio prehrane ranih hominida. Štoviše, pretpostavlja se kako su upravo habilisi relativno često konzumirali meso, za razliku od boiseija, čija se prehrana puno više oslanjala na bilje, a što habilisima u konačnici omogućilo daljnju evoluciju.

Homo habilis (FOTO: cmchomohabilis.blogspot.hr)

Homo habilis (FOTO: cmchomohabilis.blogspot.hr)

„Znamo kako je rast veličine mozga, kao nezaobilazan element ljudske evolucije, vjerojatno vezan uz povećanje unosa proteina“, konstatirala je prof. Ashley, potvrdivši još jednom važnost konzumacije mesa za tijek ljudske evolucije.

Konačno, na nalazištu je pronađen i sloj vulkanskog pepela, koji je dodatno pomogao u očuvanju kostiju i drugih ostataka organskog porijekla. „Bilo je potpuno neočekivano otkriti kako vulkanski pepeo pokriva površinski sloj nalazišta, lijepo sačuvavši kosti i organske ostatke. Kad imate vulkansku erupciju odmah pomislite na Pompeje. Sam vulkan nalazi se oko 16 kilometara od nalazišta. Erupcija je izbacila gomilu pepela koji je potpuno prekrio krajolik“, konstatirala je prof. Ashley.

Izvor: Proceedings of National Academy of Sciences

30 komentara

30 Comments

  1. Marina Hrsan

    15 ožujka, 2016 u 6:24 am

    Jeli su žirafe i slonove?

  2. Saša Kovač

    15 ožujka, 2016 u 7:56 am

    Ček, ček, jel to sad ispada da im se prehrana temeljina na mesu, a ne na žitaricama? Još ispada i je da vrsta koja je jela manje mesa izumrla. Zvuči ko LCHF, koji je neki dan nekakav vaš “stručnjak” žestoko popljuvao praktički tvrdeći da je takva prehrana potpuno neprirodna i svetogrdna.

    • Lara Drandic

      15 ožujka, 2016 u 11:51 am

      Uzmi nož i u prirodu ! Sam si ulovi nešto, najlakše je otići u trgovinu i kupiti meso puno analgetika, antidepresiva itd…životinje koje su uzgajane maltretirane samo da ti imao nedeljni roštilj spreman. Ovo današnje meso je sve samo ne zdravo. .

    • Saša Kovač

      15 ožujka, 2016 u 12:13 pm

      Lara Drandic Za tvoju informaciju, u životu nisam kupio meso iz trgovine. Niti bih. Za razliku od tebe, odrasao sam u prirodi i s prirodom, a i obrazovao sam se, što i tebi preporučujem, pa ćeš vidjeti da ni biljke nisu mrtva priroda, nego da su itekako svjesne svijeta oko sebe. I jedno pitanje za pregrijavanje mozga, je li moralnije ubiti jednu svinju i 50 salata godišnje ili 400-tinjak salata? Ili hoćeš da porazgovaramo o štetnosti monokulturnih usjeva za cijeli ekosustav, posebice za životinje, čime se opet negativno utječe i na biljke (jer ta su ti dva svijeta itekako povezana)? Imaš li uopće predodžbu kolika su životinjska staništa uništena i kolikim je životinjama onemogućen život maksimiziranjem i favoriziranjem monokulturnih usjeva? Kad se sve to zbroji, dušo draga, vegetarijanci su krivi za smrt daleko većeg broja životinja nego nevegetarijanci. Ja mogu pobrojati točan broj životinja koje su mrtve da bih ja živio, no možeš li ti? Razmisli malo koliko je zečeka izgubilo svoje stanište zbog tvoje zobi i pšenice. Kolike su životinje otrovane herbicidima da bi ti mogla jesti pahuljice?

    • Lara Drandic

      15 ožujka, 2016 u 1:22 pm

      Hahahahahahha

    • Lara Drandic

      15 ožujka, 2016 u 1:31 pm

    • Saša Kovač

      15 ožujka, 2016 u 1:57 pm

      Lara Drandic O kruhtejebo i inteligenciju! Jel tebi jasno da se šume krče da bi se napravili usjevi? To ti je ono gdje rastu žitarice, znaš. Svinji ne trebaju usjevi, uglavnom opstaje u šumi, kravi ne trebaju usjevi, može (i treba) živjeti od trave. Žitarice trebaju samo glupim ljudima, koji su od njih napravili najrasprostranjeniju biljnu skupinu. Nego, da te ne mučim s ovoliko slova, najbolje da ti velim da se lipo i dobro udaš dok možeš da se ne moraš mučiti razmišljanjem. Samo nemoj previše govoriti prije nego se lik zajebe.

    • Lara Drandic

      15 ožujka, 2016 u 2:08 pm

      Usjevi su za stoku… trebaju se milijarde životinja nahraniti…i molim te 🙂 ne znaš me 😉 trenutno nemam volje za diskutiranje 🙂 ali mi imas slatko razmisljanje … šteta što ne drži vodu

    • Saša Kovač

      15 ožujka, 2016 u 2:11 pm

      Prvo, usjevi su dobrim dijelom za ljude, zar misliš da žitarice za brašno, tjesteninu, keksiće, njokiće… raste u trgovini? Vjerojatno uistinu misliš. Ipak ne raste. Stoka prirodno ne jede žitarice, no zahvaljujući ekipi koja razmišlja poput tebe, tovi ih se upravo njima. I da, shvaćam da nemaš volje za “diskutiranje”, umori to čovjeka nenaviklog na razmišljanje.

    • Lara Drandic

      15 ožujka, 2016 u 2:37 pm

      Hahahaha

    • Saša Kovač

      15 ožujka, 2016 u 2:40 pm

      Lara Drandic Aj si pojedi malo zobi, vidim da ti je pao šećer.

    • Lara Drandic

      15 ožujka, 2016 u 3:54 pm

      :*

    • Saša Kovač

      15 ožujka, 2016 u 3:58 pm

      Zahvaljujem na pusi, no radije je uputi nekom istomišljeniku. Vidi ovog ispod (dete božje), na prvi pogled mi se čini ko solidan ženik za tebe. 😉

    • Znanost.com

      15 ožujka, 2016 u 5:09 pm

      Saša Kovač, za vašu informaciju, u opisu posla pisaca naših vijesti jest prijenos informacija iz svijeta znanosti, a ne i samo istraživanje. Naime, nijedan naš suradnik ne radi niti na University of Melbourne, niti na University of Rutgers. Lijep pozdrav. 😉

    • Saša Kovač

      15 ožujka, 2016 u 5:18 pm

      Znanost.com A zašto se onda zovu “pisci”?! Što ih to čini piscima? Ali ono je bila neka kolumna, sjećam se vrlo jasno osobnog (i vrlo posprdnog) stava autora.

    • Znanost.com

      15 ožujka, 2016 u 7:45 pm

      Nije bila kolumna, nego punokrvna vijest, s navodima koji nisu stav osobe koja je pisala vijest (isti je pisao i ovu o nalazištu u Africi), nego objavljeni rezultati istraživanja dotičnih znanstvenika uz njihove izjave (kao što se može vidjeti u prilogu). Možemo vas uputiti na originalan izvor ukoliko ne možete pronaći članak. 🙂 Usput, dotični “donositelj vijesti” jako voli janjetine s kapulicom mladom, puno više nego soju, vjerujte. 😉 Toliko. https://geek.hr/znanost/clanak/paleo-dijeta-moze-dovesti-do-secerne-bolesti-i-povecanja-tjelesne-tezine/

  3. Ivica Buljan

    15 ožujka, 2016 u 8:45 am

    Zamolio bih da mi pojasnite kako je određena starost od 1,8 mil g?

  4. Ivica Buljan

    15 ožujka, 2016 u 8:46 am

    Zamolio bih da mi pojasnite kako je određena starost od 1,8 mil g?

  5. Marijan Benko

    15 ožujka, 2016 u 1:18 pm

    to su oni koji su nastali od majmuna tj. njihovi potomci haha .Naravno mi koji smo Božja djeca ne mislimo tako

    • Znanost.com

      15 ožujka, 2016 u 5:14 pm

      Poštovani, čovjek nije nastao od majmuna, to teorija evolucije nigdje ne spominje, već je, jednostavnim riječnikom rečeno, došlo do grananja, a iz tog grananja su u jednom smjeru otišli majmuni, a u drugom skupine hominida iz kojih se u konačnici razvio čovjek. Konačno, Katolička Crkva nigdje ne negira evoluciju, nego je otvorena raspravljati o navedenoj, baš kao što je i otac Teorije Velikog Praska isusovac msgr. Georges Lemaitre. Ovo što vi spominjete svojstvenije je protestanstskim denominacijama. Ugodan vam dan. 🙂

    • Ivan Žignić

      8 lipnja, 2018 u 1:36 am

      Marijan Benko, da, tebe su bogovi Elohimi zamijesili od gline, zapravo najprije Tvoga prethodnika, Adama i Evu (pardon, Evica nije baš na isti način stvarana, kako se i šika patrijarahalnim predrasudama starih naroda koji su pisali Bibliju) i udahnuli ti dah života, pa je po tim bogovima oživio najprije zemljani Adam, a po njemu Ti danas – zajedno sa ‘herbanim’ “istočnim grijehom” – kako tobože “dokazuje” Biblija. A što današnja “djeca božja”, poput tebe, vjeruju bez kritičkog pogovora. I još tu svoju vjeru nazivaju glagolom “misliti”. Zar vas, vjernike, nije sram ovoliko nadmenog, a zapravo vrlo niskog nivoa diskutiranja o onim znanstvenim činjenicama koje ne podržavaju vjerska pred-mnijenja? Ali ti, nažalost uopće nisi svijestan tog svog problema, te si potpuno siguran da si jedini u pravu kao “dijete božje”. Još se i ponosiš tim svojim biblijskim praznovjerjem i ignorancijom. Skini se odavde kako bise vratila volja za diskusiju onim diskutantima koji nešto znaju o toj temi. A ne da se javljate zato da biste nam bahato reklamirali svoju lokalnu religiju.

  6. Duško Brala

    15 ožujka, 2016 u 4:50 pm

    Mene fascinira činjenica kako određene strukture znanstvenika ulažu ogromne napore u rasvjetljavanju daleke prošlosti ali i rezultati istraživanja galaksija i crnih rupa udaljenih stotine tisuća svjetlosnih godina, do kojih ne možemo doći ni u mašti, od zemlje te kako tamo postoje zalihe ovoga i onoga. Zanima me kad će se pronaći znanstveni tim koji će sadašnjost urediti na zadovoljstvo čovjeka i planete Zemlja.

    • Josip Zlatarević

      15 ožujka, 2016 u 8:33 pm

      Aha a sva tehnologija koja se razvija to isus bog razvija to nije znanost. Medicina izmedu ostalog

    • Znanost.com

      16 ožujka, 2016 u 5:57 pm

      Josip Zlatarević Poštovani, mislim da nema potrebe za psovkama. Unaprijed hvala. 🙂

    • Josip Zlatarević

      16 ožujka, 2016 u 7:04 pm

      Pa isus i bog nisu psovke molim lijepo xD al ok sry 😀

  7. Najljepse zenske haljine

    15 ožujka, 2016 u 10:25 pm

    E to se trazi …

  8. Vazda.ba

    17 ožujka, 2016 u 12:56 am

    Okej je…ali mozete i mnogo bolje! <3

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Ovi otisci predstavljaju najveću kolekciju antičkih ljudskih otisaka ikad pronađenih u Africi.

Znanost

Znanstvena otkrića u 2017. godini bila su zaista nešto posebno – i manifestirala su se u gotovo svakoj disciplini, među njima i u kozmologiji,...

Biljke i životinje

Iako je uočena još tijekom prošle godine, bijela žirafa iz nacionalnog parka Tarangire u Tanzaniji, sada je uhvaćena i okom teleobjektiva. Navedenu je snimio...