Emisija štetnih plinova koji utječu na klimatske promjene dostigla je rekordnu razinu, unatoč izvanrednoj situaciji koju je u svijetu izazvala pandemija koronavirusa, priopćeno je iz Svjetske meteorološke organizacije UN-a (SMO UN).
Iako se procjenjivalo da bi ove godine emisija štetnih plinova mogla biti smanjena za od 4,2 do 7,5 posto zbog zabrane putovanja i drugih restrikcija, iz SMO-a ukazuju kako je to mala utjeha, s obzirom na to da se koncentracija štetnih plinova u atmosferi kontinuirano povećava iz godine u godinu, a 2019. godine je bila rekordna.
To je pokazatelj da su dosadašnje aktivnosti usmjerene na smanjenje emisije štetnih plinova daleko od dovoljnih da bi se spriječilo klimatsko izvanredno stanje u bliskoj budućnosti, prenosi The Guardian.
Znanstvenici su izračunali da bi se do 2030. godine emisija šetnih plinova morala smanjiti za 50 posto kako bi se stvorile prilike da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stupanj Celzij jer bi veće globalno zagrijavanje značilo više toplotnih valova, padalina, poplava i sukladno tome veće siromaštvo za stotine milijuna ljudi.
“Ugljikov-dioksid se vjekovima zadržava u atmosferi. Posljednji put je slična koncentracija ugljikovog-dioksida postojala na Zemlji prije tri do pet milijuna godina. Tad je i prosječna temperatura zraka bila za dva do tri stupnja Celzija viša, a razina mora za 10 do 20 metara viša nego danas. Međutim, tada na Zemlji nije živjelo 7,7 milijardi ljudi”, upozorio je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
