Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Revolucionarna tehnologija u otkrivanju Alzheimerove bolesti

Znanstvenici Scripps Research Institutea u sklopu floridskog kampusa razvili su novu tehnologiju koja je u stanju otkriti prisutnost imunosnih molekula specifičnih za Alzheimerovu bolest u pacijentovim uzorcima krvi.

Iako još uvijek u razvojnoj fazi, otkriće pruža jasan dokaz da bi ovu revolucionarnu tehnologiju bilo moguće koristiti u razvoju biomarkera za niz ljudskih bolesti. Studija, pod vodstvom dr.sc. Thomasa Kodadeka, profesora na Scripps Research Instituteu, objavljena je u broju časopisa Cell od 7. siječnja. Tradicionalno, antigeni – tvari poput proteina virusa ili bakterije koji stimuliraju imunosni odgovor – pokazali su se neophodni u otkrivanju biomarkera antitijela. Dosad nije bilo moguće ni na koji način prepoznati antitijelo (tip targetiranih imunosnih molekula) bez prethodna poznavanja antigena koji utječe na njegovu proizvodnju.

Nova studija, međutim, propituje konvencionalnu mudrost i koristi sintetičke molekule prije no antigene u uspješnom otkrivanju znakova bolesti na krvnim uzorcima pacijenata. Ti sintetski spojevi imaju mnoge prednosti – lako ih je modificirati i moguće ih je proizvesti brzo u relativno velikim količinama po nižoj cijeni. “Dr. je Kodadek osmislio novi pristup identifikacije biomarkera antitijela ljudskih bolesti koji nadilazi konvencionalne no zahtjevne metode identifikacije prirodnih antigena odnosno antigenskih mimika”, navodi dr.sc. James M. Anderson, ravnatelj National Institutes of Health (NIH) Division of Program Coordination, Planning, and Strategic Initiatives, koji pomaže nadzirati NIH Common Fund`s Pioneer Award Program. “Rezultati u ovom radu ukazuju na veliki potencijal u korištenju ovog pristupa u trenutnom razvoju dijagnostičkih biomarkera za niz značajnih ljudskih bolesti. Takva odvažnost u propitivanju konvencionalnih paradigmi kako bi se postigao značajan znanstveni napredak značajka je NIH-ova Director`s Pioneer Award Program, koji je podržao veliki dio toga istraživanja. Ova studija zapravo pobija ideju da je jedini način izvlačenja potencijalno korisnih antitijela iz krvnih uzoraka pomoću specifičnog antigena”, navodi Kodadek. “Obzirom se problem identifikacije antigena pokazao iznimno zahtjevnim, odlučili smo ga izlučiti iz jednadžbe.”

U svrhu testiranja koncepta, Kodadek i suradnici koristili su usporedan screening kombinatornih baza podataka sintetičkih molekula – peptoida – na serumu dobivenom od zdravih kontrolnih miševa odnosno onih koji podsjećaju na slučajeve multiple skleroze. Sintetske molekule koje zadržavaju više imunoglobulina (IgG), glavnog tipa antitijela, iz krvnih uzoraka bolesnih životinja identificirane su kao potencijalni agensi za hvatanje dijagnostički korisnih molekula. Takvo što funkcioniralo je sasvim dobro. Skupina znanstvenika zatim se posvetila uzorcima seruma šestero pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti, šestero zdravih pojedinaca, kao i šestero pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti. Tri peptoida vezala su najmanje tri puta više razine IgG antitijela iz svih šestero oboljelih od Alzheimerove bolesti no u bilo kojeg kontrolnog slučaja ili pacijenta oboljelog od Parkinsonove bolesti. Rezultati su pokazali da su dva peptoida vezala ista IgG antitijela, trećina ih je vezala različita antitijela, što je rezultiralo najmanje dvama kandidatima biomarkerima bolesti. “Iskoristili smo ove peptoide kao mamac u hvatanju IgG antitijela”, ističe Kodadek. “Neke od ovih sintetičkih molekula prepoznaju vezivna mjesta antigena infektivnih antitijela dovoljno dobro da bismo ih izvukli iz uzoraka krvi, iako se gotovo sigurno ne vežu dovoljno kvalitetno kao i nativni antigeni. Ta sposobnost omogućava brže otkrivanje prirodnih antigena.”

Izvor: Scripps Research Institute

 

4 komentara

4 Comments

  1. Amir Delić

    28 siječnja, 2011 u 1:51 pm

    ubite Alchajmera,da više nesere sa tom bolesti! 8)

  2. Jadranka Hrstić

    28 siječnja, 2011 u 5:24 pm

    grozna bolest,za koju nema izljecenja,nazalost.nadam se,da ce ipak,u skoroj buducnosti znanost i to promijeniti.prokleti alzheimer….

  3. Vladimir Garth Sucic

    29 siječnja, 2011 u 3:38 pm

    ima rezultata

  4. Vladimir Garth Sucic

    29 siječnja, 2011 u 3:44 pm

    mozak se može regenirati i to potvrđuje Merck Manual

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Neuroznanost

Je li Alzheimerova bolest nasljedna? Obiteljska anamneza Alzheimerove bolesti znatno povećava rizik od razvoja ovog poremećaja, no zato nova studija objavljena u časopisu Biological...

Bakterije i virusi

Vjeruje se da virus herpesa djeluje kao benzin na već postojeći plamen

Društvene znanosti

Američka farmaceutska tvrtka Biogen u utorak je objavila da je razvila prvi lijek koji bi mogao usporiti razvoj Alzheimerove bolesti. Trenutačno u svijetu ne...

Oboljenja i poremećaji

Kanadski znanstvenici su razvili nove molekule koje bi mogle preokrenuti gubitak pamćenja vezan za depresiju i starenje. Znanstvenici Campbell Family Mental Health Research instituta...

Oglašavanje