Connect with us

Znanost

Geografija i geologija

Sedam čuda prirodnog svijeta

Svako od slijedećih mjesta, pojava i živog svijeta potiče maštu svojom prirodnom moći i ljepotom. I sva ona imaju nešto zajedničko, ništa izgrađeno ljudskim rukama ne može se mjeriti s njihovim izvanrednim dostojanstvom.

1. Grand Canyon
Grand Canyon u sjeverozapadnoj Arizoni nastao je erodivnom moći vremenskih prilika, rijeke Kolorado i njenih pritoka koje su ispirale milijardu godina stare stijene. Iako su američki Indijanci za njega znali tisućama godina, veliki kanjon nisu otkrili prvi španjolski istraživači. Otkriven je tek 1540. godine. Nacionalni park Grand Canyon osnovan je 1919. čuvajući više od 1.2 milijuna jutara litica živopisnih boja i riječnih putova koji su dom za 75 vrsta sisavaca, 50 vrsta gmazova i vodozemaca, 25 vrsta riba, u više od 300 vrsta ptica. Kanjon je dug 445 kilometara, na nekim mjestima je dubok 1.6 kilometara, a širok 45 kilometara. Više od 5 milijuna posjetitelja godišnje posjete kanjon, često pješačeći, ili jašući na mazgama do dna kanjona, dok se oni skloniji avanturi odlučuju za vožnju brodom ili rafting rijekom Kolorado kroz kanjon.

2. Aurora borealis (sjeverna svjetlost)
Aurora borealis (zvana još i sjeverna svjetlost) sastoji se od vrtloga svjetlosti na nebu koji izazivaju strahopoštovanje, uzrokovanih „solarnim vjetrom“ – električno nabijenim česticama koje su u interakciji sa Zemljinim magnetskim poljem. Aurora borealis može biti široka do 3 218 kilometara, ali je promjenjivog oblika i boja, zelena je najčešća boja blizu obzoru, dok se nijanse ljubičaste i crvene pojavljuju u višim dijelovima. Dobivši ime po Aurori, rimskoj božici zore, i Boreasu, grčkome bogu sjevernog vjetra, ove vrpce boja najbolje su vidljive iz sjevernih krajeva kao što je Aljaska, ali su uočene i dosta južno, npr. u Arizoni.

3. Mount Everest
Mount Everest dio je Himalajskog Gorja između Nepala i Tibeta, nastao je prije 60 milijuna godina zbog pomjeranja Zemljnih kamenih ploča. Ime je dobio po Sir Georgeu Everestu, britanskom nadzorniku u Indiji, Everest je najviša planina na Zemlji, stršeći u zrak nekih 8 839 metara, i rastući po nekoliko milimetara svake godine. Uspon na Everest nije lagan zbog lavina, jakih vjetrova i rijetkog zraka. Ipak, 1953. godine, Edmund Hillary i Sherpa Tenzing Norgay bili su prvi penjači koji su došli do vrha. Od tada je to isto napravilo još 700 ljudi, a barem ih je 150 umrlo na tom zadatku.

4. Paricutin
Paricutin pruža jednu od najboljih lekcija prirode o hirovitosti Zemlje. Eksplodiravši iz meksičkog polja kukuruza 1943. godine, Paricutin je bio prvi vulkan koji je imao svjedoke pri svom nastanku. U godinu dana stožac je narastao do preko 325 metara. Lava se proširila na preko 16 000 kilometara, progutavši obližnje gradove Paricutin i San Juan Parangaricutiro. Erupcije su prestale 1952. godine, a stožac je sada visok preko 409 metara.

5. Viktorijini slapovi
Viktorijini slapovi, izvorno zvani Mosi-oa-Tunya ( „dim koji grmi“), nazvani su po engleskoj kraljci Viktoriji 1855. godine. Divlje vode rijeke Zambezi ulijevaju preko 108 trilijuna kvadratnih metara vode po minuti u provaliju široku preko 2 kilometra i duboku 99 metara, tvoreći tako najveću vodenu zavjesu na svijetu. Smješteni između Zambije i Zimbabvea Viktorijini slapovi puni su nacionalnih parkova, i danas su jedna od najvećih svjetskih turističkih atrakcija. Sa odmaralištima, pješačkim stazama i vidikovcima koji se šire oko njih. Rafting bijelom vodom u podnožju slapova daje osjećaj uzbudljive pustolovine.

6. Veliki koraljni greben
Veliki koraljni greben prostire se na 221 445 kilometara kvadratnih, i pruža se dramatičnih 1998 kilometara duž sjeveroistočne obale Australije, što ga čini najvećom skupinom grebena na svijetu. Greben je počeo nastajati prije više od 30 milijuna godina, i načinjen je od kostura morskih polipa. Tamo se mogu naći i 400 vrsta živućih polipa, zajedno sa 1 500 vrsta riba, kao i rakovi, mekušci i druge morske životinje. Ovo je područje australski nacionalni park, i posjeti ga 2 milijuna turista godišnje.

7. Divovska stabla sekvoje
Stara divovska stabla sekvoje čuda su prirode koja stalno rastu. U prirodnom okružju divovske sekvoje rastu na zapadnim padinama kalifornijske Sierra Nevade, na uzvisinama od 1520 metara do 2130 metara. Neke su visoke kao zgrade od 28 katova, s deblima koja su široka 30 metara, a kora starijih primjeraka debela je od 0.6 do 1.2 metra. Kalifornijski Nacionalni Park Sekvoja dom je nekoliko divova vrijednih pažnje, uključujući i General Sherman, koje je, po opsegu, najveće svjetsko stablo, visoko 83.7 metara, široko skoro 31.3 metra, sadrži skoro 16 000 metara kubnih drva. Procjenjuje se da su divovske sekvoje stare između 1 800 i 2 700 godina. Ovisno o stablu i njegovom položaju drvo godišnje može narasti do 0.6 metara u visinu, tvoreći tako gotovo 12 metara kubnih dodatnog drva godišnje.

Izvor: science.howstuffworks.com

 

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Geografija i geologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh