Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Sezonske migracije smanjuju rizik zaraznih životinjskih bolesti

Uobičajena je pretpostavka da migracije životinja, upravo kao što ljudi putuju širom svijeta, pridonose prenošenju patogena na velike udaljenosti, povećavajući u nekim slučajevima rizik od oboljenja na ljude.

Virus zapadnog Nila, primjerice, brzo se širi duž Istočne obale SAD-a, najvjerojatnije uslijed kretanja ptica selica. No, znanstvenici University of Georgia Odum School of Ecology navode u dokumentu nedavno objavljenom u časopisu Science, da u pojedinim slučajevima životinjske migracije zapravo mogu pomoći u smanjenju širenja i učestalosti bolesti te čak mogu pridonijeti razvoju manje zaraznih sojeva bolesti. Svake godine, milijarde životinja migriraju, od kojih poneke mjesecima prolaze tisuće kilometara diljem svijeta. Na tom putu, koristeći se različitim staništima i resursima mogu naići na širok raspon patogena. Zaustavni punktovi, na kojima se životinje odmaraju i pune gorivom, često dijele mnoge vrste u velikim gomilama, dopuštajući širenje bolesti među njima. No, prema Sonji Altizer, docentici Odum School i njezinim suautoricama i postdoktorskim suradnicama na Odum School, Rebecci Bartel i Barbari Han, migracije također mogu pomoći u ograničavanju širenja pojedinih patogena. Pojedine vrste parazita sklonije su prenošenju zaraze koja se širi u prirodnom staništu u kojemu životinje-domaćini obitavaju, dok migracije omogućavaju domaćinima povremeno pobjeći iz tih parazitima natovarenih staništa. Obzirom da su domaćini otišli, broj parazita uvelike se smanjuje, tako da se migratorne životinje uglavnom vraćaju u staništa oslobođena patogena. Dugotrajna migratorna putovanja mogu tako pročistiti zaražene životinje iz populacije: zamislite da trčite maraton s gripom. To ne samo da sprječava te pojedince od širenja bolesti na druge, već pomaže u eliminiraju nekih od najvažnijih virulentnih patogena.

“Smještajući oboljenje u ekološki kontekst”, govori dekan Odum School John Gittleman” ne samo da nailazite na besmislene obrasce, već počinjete razumijevati prednosti prenošenja bolesti. Ovo je klasičan primjer ambijentalne patogeneze.” Altizerino dugoročno istraživanje o monarh leptirima i protozoama nametnicima koji ih inficiraju pruža izvrstan primjer utjecaja migracija na širenje zaraznih bolesti. Monarsi u istočnom dijelu Sjeverne Amerike migriraju na velike udaljenosti, od dalekog sjevera Kanade, u središnji Meksiko, gdje provode zimu. Monarsi u drugim dijelovima svijeta migriraju na kraće udaljenosti. U mjestima blagih klimatskih uvjeta tijekom cijele godine, poput južne Floride i Havaja, monarsi uopće ne migriraju. Rad Altizer i drugih iz njezina laboratorija pokazao je da je prevalencija parazita najniža u populaciji istočnog dijela Sjeverne Amerike, koja migrira najdalje, dok je najviša u statičnim populacijama. To bi moglo biti iz razloga što zaraženi monarsi ne migriraju uspješno, kao što je to vidljivo u ispitivanjima s ograničenim letenjem zatočenih leptira, odnosno zato što se paraziti gomilaju u staništima gdje se monarsi razmnažaju tijekom cijele godine. U ostalim radovima navodi se da su paraziti izolirani od monarha koji su letjeli najveće razdaljine bili manje virulentni od onih u monarha koji su letjeli kraće udaljenosti ili uopće nisu migrirali, namećući zaključak da monarsi s visoko virulentnim parazitima jednostavno nisu preživjeli najduže migracije. “Razmatrani objedinjeno, ovi rezultati govore da je migracija važna za održavanje populacije monarha zdravom – što bi se vrlo lako moglo primijeniti na mnoge druge migratorne životinjske vrste”, navodi Altizer.

No u slučaju monarha i mnogih drugih vrsta migracija se smatra posljedicom ugroženosti tih vrsta. Krčenje šuma, urbanizacija i širenje poljoprivrednih površina eliminiralo je mnoge zaustavne punktove, mnoge su umjetne prepreke poput brana i ograda postale prepreka migracijskim putovima niza vrsta. Ove promjene mogu umjetno podići gustoću životinja i olakšati kontakt divljači, stoke i ljudi, povećavajući na taj način rizik od širenja patogena među pojedinim vrstama. Kao jedna od suautorica Han primjećuje, “Niz migratornih vrsta neopravdano se krivi za širenje infekcije na ljude, budući postoji jednako mnogo primjera koji upućuju upravo na suprotno, da su ljudi odgovorni za stvaranje uvjeta koji povećavaju incidenciju bolesti kod migratornih vrsta.” I dok je podneblje sve toplije, vrste poput monarha možda više neće biti prisiljene poduzimati naporne migracije do njihovih zimovališta. Uz hranu dostupnu tijekom cijele godine, pojedine vrste mogu skratiti ili sasvim odustati od vlastitih migracija – produžujući time vlastitu izloženost parazitima iz okoliša, povisujući udio infekcije i pogodujući razvoju virulentnijih sojeva bolesti. “Migracija je strategija koja je evoluirala milijunima godina kao odgovor na pritiske u selekciji uvjetovanoj dostupnošću hrane, predatorima i smrtonosnim parazitskim infekcijama – stoga bi se bilo kakve promjene u ovoj strategiji mogle odraziti na promjene u dinamici bolesti”, govori Han. “Postoji neodgodiva potreba za daljnjim proučavanjem dinamike patogena u migratornim vrstama i modusa na koji ljudske aktivnosti utječu na navedenu dinamiku”, navodi Altizer. U dokumentu se u završnoj misli navodi pregled izazova i problema namijenjenih budućim istraživanjima. “Moramo se pomnije informirati kako bismo donijeli odluke o zaštiti i gospodarenju divljači, predvidjeli i ublažili posljedice budućih epidemija zaraznih bolesti.”

Izvor: University of Georgia

 

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Svake godine ptice, sisavci, ribe, gmazovi i brojne druge životinje diljem svijeta, migriraju iz različitih razloga. No, kako znaju gdje i kada trebaju ići?...

Klima

Ljudi koji emigriraju zbog poplava, suša i drugih katastrofa vezanih uz klimatske promjene u velikoj većini dolaze iz zemalja srednjeg dohotka, a ne najsiromašnijih,...

Biljke i životinje

Apsolutni rekorder je vrsta ptice, Riđa muljača koja preleti 11 000 kilometara bez stajanja u samo devet dana.

Društvene znanosti

Možda i više nego bilo koja druga kriza posljednjih godina, trenutna ”imigrantska” kriza u Europi otkriva duboki bankrot morala zapadnog društva predstavljanog od strane...

Oglašavanje