Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Siromaštvo ostavlja vidljiv trag na razvoj mozga


Skenovi mozga učenika koji potječu iz nesređenih obitelji pokazali su vidljive tragove teškog, izazovnog djetinjstva. Važne regije mozga razvijenije su među djecom koja su odrasla u sigurnom i stabilnom obiteljskom okruženju, a upravo su te regije one koje su najviše potrebne za uspješno rješavanje različitih testova, kao što je primjerice SAT test.

089308938309

(Credit: Jose-Luis Olivares/MIT)

„Posljedice života u nepoticajnom okruženju zaista su velike. Mi to možemo vidjeti ne samo u ispitnim rezultatima, već i u mozgu te djece”, kaže John Gabrieli, profesor na Sveučilištu MIT. Gabrieli je vodio tim znanstvenika koji je koristio magnetnu rezonanciju za proučavanje mozga 23 djece iz obitelji s niskim primanjima i 35 onih koji su potjecali iz imućnijih obitelji. Svi su bili u dobi od 12 ili 13 godina te rješavali sveobuhvatne testove procjene. Rezultati su pokazali da su učenici koji potječu iz obitelji s nižim dohotkom u prosjeku imali lošije rezultate, s 57% posto uspješnosti, u odnosu na 91% koliko su imali oni iz imućnijih obitelji.

Međutim, Gabrieli je bio u mogućnosti vidjeti i razlike u samim dječjim mozgovima, primjećujući da su bogatiji učenici imali deblji temporalni i zatiljni režanj koji su, između ostalog, zaduženi za vid i pohranu znanja. Razlike u kortikalnoj debljini zaslužne su za gotovo polovicu razlike u bodovima tih učenika, navode znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Psychological Science. Te vještine i inače su vrlo bitne, a osobito su naglašene u takvim standardiziranim testovima.

Prethodne studije povezivale su okolinu s promjenama u mozgu, a još je nekoliko njih povezalo iste te uvjete okoline odrastanja s nižim akademskim rezultatima, ali ovo je prva studija u kojoj su sve te tri pretpostavke istražene zajedno. Dakako, prihodi zasigurno nisu jedini važan okolinski utjecaj koji se odražava na akademski uspjeh – skromna, ali podržavajuća okolina, daleko je bolja od one dobrostojeće, ali u kojoj podrška izostaje. Ipak, koautor članka Martin West sa Sveučilišta Harvard kaže kako je „jaz u postignućima učenika, mjeren prema ispitnim rezultatima između učenika s niskim i onih s visokim primanjima, sveprisutna i dugogodišnja pojava u američkom obrazovanju, ali i u obrazovnim sustavima diljem svijeta”.

Razlike u prehrani, te količini podrške i stresa, moguća su objašnjenja ovakvog jaza. „Ovo je snažan dokaz velike plastičnosti mozga. Naši rezultati ne znače da dodatna obrazovna podrška, ali i podrška unutar obitelji, ne mogu smanjiti te velike razlike”, zaključio je Gabrieli.

Izvor: IFLScience

"If the facts don't fit the theory, change the facts." A. Einstein

3 komentara

3 Comments

  1. Krešimir Bešlić

    travanj 30, 2015 kod 1:41 pm

    haha ako je ovo vrhunac znanosti, živjela glupost i apsurdija

  2. Jovica Blagojević

    travanj 30, 2015 kod 3:40 pm

    Jel nesređena obitelj ili siromašna? Veliki razlika! Jako velika! Znam par idiota kojima starci nisu znali kud s novcima… Kreten je kreten!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh