Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Snovi kao vježba za mozak


Znanstvenici su odavno pretpostavljali da snovi imaju važnu ulogu u psihološkom životu pojedinca. Prema Freudu, snovi predstavljaju igralište našeg nesvjesnog, dok ih je Jung vidio kao pozornicu na kojoj djeluju arhetipovi.

Novije teorije snova pretpostavljaju da oni pomažu u konsolidiranju emocionalnih sjećanja ili razrješavanju trenutnih problema. No što ako izvorna svrha snova nema psihološku podlogu?

Prema Allanu Hobsonu, psihijatru i dugogodišnjem istraživaču snova s Harvarda, primarna svrha REM faze (u kojoj se uglavnom sanja) je fiziološke prirode. Prema njemu, u toj fazi se mozak “zagrijava”, anticipirajući vidne i slušne podražaje koje doživljavamo u budnom stanju.

To bi moglo mnogo toga objasniti, kao na primjer, zašto ljudi zaboravljaju mnoge snove. Hobson uspoređuje proces sanjanja sa trčanjem, pri čemu tijelo ne pamti svaki pokret, ali zna da je bilo aktivno. Isti princip koristi se i kod sanjanja; snovi pripremaju um za svjesno funkcioniranje. Sanjanje je paralelno stanje svijesti koje neprekidno trči, no potiskuje se pri hodanju. Njegova teorija je primjer kako neuroznanost ažurira pretpostavke o svakodnevnim funkcijama mozga.

Hobsonova teorija sanjanja potaknula je brojne kontroverze među mnogim psihoanalitičarima, terapeutima i drugim znanstvenicima, uključujući i neuroznanstvenika i fiziologa Llinasa, koji je Hobsonovu teoriju nazvao impresivnom, ali ne i jedinom interpretacijom snova kao fiziološke aktivnosti. Prema njemu, sanjanje nije paralelno stanje svijesti, već sama svijest bez prisustva inputa naši osjeta. Kad je osoba budna, njezin mozak preispituje slike iz snova te ih uspoređuje sa onim što vidi, čuje i osjeća. Drugim riječima, osjeti “ispravljaju” snove.

Ove nove teze djelomično su bazirane na dosadašnjim nalazima o REM fazi, koja je prisutna kod ljudi, ostalih toplokrvnih sisavaca i ptica. Prema dosadašnjim nalazima, REM se javlja vrlo rano u životu, čak i prije nego dijete u razvoju ima dovoljno iskustva da popuni sadržaj sna. Znanstvenici su pronašli dokaze da REM aktivnost pomaže mozgu da izgradi neuralne veze, naročito u područjima zaduženim za vizualno. Čak i fetus “vidi” nešto, u kontekstu moždane aktivnosti, dugo prije nego prvi put otvori oči, dok snovi kakvima ih mi doživljavamo, dolaze puno kasnije.

Nitko od navedenih znanstvenika ne tvrdi da snovi nemaju određeno značenje. Svi koji se mogu sjetiti živopisnog sna znaju da oni ponekad odražavaju stvarna očekivanja i strahove. Ali ljudi mogu protumačiti snove kojih se sjećaju kako žele, što je potvrdilo i nedavno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 1000 ispitanika. Istraživači sa Harvarda su pronašli snažne pristranosti u interpretaciji snova. Na primjer, ispitanici su bili skloni pridavanju veće važnosti negativnim snovima u kojima su sanjane osobe koje im nisu drage, te pozitivnim snovima u kojima se javljao prijatelj. Samo 20% snova ima u svom sadržaju ljude ili mjesta koja smo doista vidjeli. Većina predodžbi su jedinstvene za pojedini san.

U desecima istraživanja, istraživači su dovodili ispitanike u laboratorij te ih uvježbavali lucidnom sanjanju koristeći se brojnim tehnikama (npr. autosugestijom). Lucidno sanjanje se odvija tijekom miješanja faza svijesti, tj. REM faze sa malom količinom svjesnosti. Somnabulizam i noćni strahovi također predstavljaju interakciju mišićne aktivnosti i ne-REM faza spavanja. U istraživanju provedenom na Goethe sveučilištu u Frankfurtu promatrani su moždani valovi tijekom REM faze spavanja, buđenja i lucidnog sanjanja. Pronašli su da lucidno sanjanje sadrži elemente REM faze i buđenja (najuočljivije u prednjim fronatalnim područjima mozga), koji su u mirovanju tijekom normalnog sanjanja. Postavlja se pitanje postoje li doista dva sistema i mogu li biti aktivni u isto vrijeme. Prema Hobsonu, to je moguće.

Ljudi oboljeli od shizofrenije pate od deluzija nepoznatog uzroka, a Hobson sugerira bi to moglo biti povezano sa abnormalnom aktivacijom svijesti sanjanja. Kao što je Jung rekao, probudite li osobu koja sanja, vidjet ćete psihozu. No za zdravu populaciju, snovi bi ipak mogli predstavljati samo način na koji se mozak priprema za sva iskustva koja ga čekaju nakon buđenja.

Tražili ste na googlu:

sanjanje

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh