Connect with us

Znanost

Bakterije i virusi

SOS za mikrobe

Zadnjih se desetljeća uporaba antibiotika i antibakterijskih sredstava umnogostručila. Nema ništa loše u tome što se možemo boriti protiv bakterija i mikroba, ali neki od tih mikroorganizama potrebni su nam za sigurniji život.

Ljudsko tijelo sadrži 30 puta više mikroba nego što ima stanica. što znači da mikrobi imaju iznimno važnu ulogu u našem životu, a time i zdravlju. Znanstvenici kažu kako se u razvijenim zemljama svaki naraštaj rađa sa sve manje mikroba u svom organizmu. Medicina je toliko uznapredovala da imamo lijek za gotovo sve postojeće bolesti, pa opet, svakih toliko pojavi se bolest čiji je uzročnik imun na svaku poznatu vrstu antibiotika. Je li to slučajnost ili posljedica manjka „dobrih“ mikroba koji su možda ranije štitili naše tijelo od tih virusa?

Antibakterijski lijekovi i sredstva za čišćenje, naime, ubijaju širok spektar mikroorganizama. Kako one loše, tako i dobre. Otprije je poznato da u našim crijevima npr. žive bakterije koje reguliraju našu probavu, pH, te pomažu u razgradnji namirnica. Što bi bilo da tih bakterija nema? Proizvođači jogurta doskočili su tome na način da su napravili probiotske jogurte, koji uravnotežuju crijevnu floru. Ali, hoćemo li tako za manjak mikroba u bilo kojem drugom organu trebati uzimati neko sredstvo koje će nam ih nadoknađivati?

Martin Blaser, profesor mikrobiologije i predstojnik Odsjeka za Medicinu na Langone Medical Centru u New Yorku upozorava kako antibiotici ne samo da liječe određene bolesti za koje su propisani, nego razvijaju otpornost na njihovo djelovanje u cijelom našem mikrobiomu. Neke od posljedica antibiotika na ostale mikroorganizme u tijelu su prolazne, ali, neke su i trajne.
Utvrdilo se da osobe koje su pozitivne na H. pylori rjeđe obolijevaju od dječje astme i nekih alergija, kao i da neke bakterije na koje djeluju antibiotici reguliraju hormon grelin (koji povećava želju za hranom), pa bi nedostatak tih bakterija mogao biti uzrokom pretilosti, i dijabetesa tipa 2. Antibakterijska sredstva za čišćenje čine našu okolinu prividno zdravijom, ali su i uvelike odgovorna za alergije koje dobijemo zbog pada imuniteta.

Ne zaboravimo da ni kruh, ni vino, ni jogurt, ni pivo, ni mnogo druge hrane ne bismo imali da nije fermentacije (vrenja) u kojem sudjeluju upravo bakterije i gljivice. Mikrobi također pomažu u čišćenju otpadnih voda, sintezi vitamina C i B12, riboflavina… Mikrobi i bakterije upotrebljavaju se čak i za proizvodnju tih istih antibiotika koji ih ubijaju. S lijekovima i antibakterijskim sredstvima, dakle, trebali bi smo postupati oprezno, kako bi naša okolina bila sigurnija, unatoč tome što u njoj ima mikroba.

 

Izvor: scientificamerican.com

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Bakterije i virusi

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh