Connect with us

Znanost

Životopisi velikana

Stephen Hawking – planetarna zvijezda

Profesor Stephen William Hawking rođen je 8. siječnja 1942. u Oxfordu, Engleska, točno 300 godina nakon smrti Galilea Galilelia. Od najranije mladosti pokazivao je interes za znanost.

Volio je izrađivati modele kako bi utvrdio kako pojedine stvari funkcioniraju. Hawking je pohađao srednju školu za djevojčice St.Albans (za vrijeme Drugog svjetskog rata škola je primala i mali broj dječaka). Stephen je pohađao razred za naprednu djecu, ali u njemu nije smatran jednim od najdarovitijih. Neki razredni kolege nisu smatrali kako će Hawking uspjeti u životu, ali su mu unatoč tome nadjenuli nadimak Einstein.

Stephenov otac bio je liječnik te je sina pokušao usmjeriti na studij medicine na Oxfordu. Stephena je sa druge strane više zanimala matematika. Na kraju je upisao studij fizike jer na University College nije bilo smjera matematike. Hawking je završio studij fizike, kako je sam rekao, „bez puno uloženog truda“. Sa 20 godina upisao je doktorski studij iz kozmologije na Cambridgeu. To je ujedno i vrijeme kada mu je dijagnosticirana neizlječiva bolest – amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Riječ je o bolesti koja uzrokuje postepeno propadanje tjelesnih mišića. Liječnici su mu nakon dijagnoze prognozirali još samo nekoliko godina života. Hawking je bio očajan. Psihički je tonuo sve dublje, ali onda je upoznao svoju ženu Jane Wilder.

Tijek bolesti kasnije se usporio, što je Hawkingu omogućilo da završi svoj doktorat. Bolest ga je postepeno prikovala za invalidska kolica, ali mu je mozak ostao netaknut. U svojoj 32. godini, Hawking je postao članom Kraljevskog društva iz Londona koje je jedno od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Hawking se u svojim znanstvenim istraživanjima koncentrirao na temeljne zakone koji upravljaju Svemirom. Tijekom 1970.-ih svoj je rad usmjerio na proučavanje crnih rupa. Kombinirao je kvantnu mehaniku sa Einsteinovom općom teorijom relativnosti kako bi stvorio teoriju Hawkingove radijacije.

Hawking i Jim Hurtle su 1983. na University of California u Santa Barbari postavili teoriju kako svemir i vrijeme nemaju prostornu granicu, ali da unatoč tome nisu beskonačni, što znači da će biti moguće utvrditi kako je Svemir nastao korištenjem znanstvenih metoda. Hawking je 1985. obolio od upale pluća te je podvrgnut traheotomiji nakon koje je izgubio sposobnost govora. Govor mu je vratio David Mason sa Cambridgea ugradivši u njegova invalidska kolica prijenosno računalo i sintetizator govora.

Hawking 1988. objavljuje svoju najpoznatiju knjigu pod nazivom „Kratka povijest svemira“ koja je prodana u više milijunskoj nakladi i prevedena na brojne svjetske jezike. Nakon objave knjige, Stephen Hawking je postao planetarna medijska zvijezda.

Izvor: Thinkquest

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Životopisi velikana

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh