Connect with us

Znanost

Psihologija

Stereotipi o psihičkim bolestima – znanstvenici kao ludi genijalci

einstein

Oboljeli od psihičkih bolesti pate i zbog stigme koju nosi ova vrsta oboljenja. Prikazivanje psihičkih bolesti u pozitivnom svjetlu ne koristi nikome. To nije način na koji tim osobama pomažemo ili olakšavamo život.

Patiti od neke psihičke bolesti nije nimalo zabavno. Ipak, čini se da to i nije neki problem ako se radi o znanstvenom geniju. Tada je to sasvim u redu, pa čak i poželjno. Prikazivanje ludila kao izvora genijalnosti također doprinosi stigmatiziranju. Koliko ste puta čuli da je tanka granica između genijalnosti i ludila?

Zaklada za očuvanje mentalnog zdravlja (Mental Health Foundation) kaže da  gotovo devet od deset oboljelih osjeća negativne posljedice stigme i diskriminacije. Ovaj previsoki broj ne daje nam detaljnije odgovore na pitanja zašto, gdje i kako, ali potvrđuje da diskriminacija na štetu oboljelih itekako postoji.

Jedna od neutemeljenih predrasuda o znanstvenicima genijalcima je da su „ludi“ ili izrazito neurotični  te da upravo iz toga proizlazi njihova darovitost. Kao da znanstvenike već ne prati dovoljno stereotipa,  ironično, sad bi se još i trebali pitati jesu li dovoljno dobri tj. ispunjavaju li kriterije. Koje? O psihičkoj nestabilnosti?

Slika ludog znanstvenika postoji već dugo. Pojavljuje se još i u starim filmovima kao što je Frankenstein (1931) Jamesa Whalesa u kojem je dobroćudni liječnik kojeg glumi Colin Clive i više nego kreativan, ali i više nego lud, što je prikazano njegovom raščupanom frizurom i izbuljenim očima. Moramo biti pravedni prema Mary Shelley i naglasiti da film i nije vjeran prikaz knjige u kojoj je dr. Frankenstein prikazan više kao slabić koji je više stereotipni prikaz nemarnog roditelja, nego bilo što drugo. S druge strane, Shelleyin je Frankenstein zaista pokazivao znakove nezdrave opsesije i paranoje što bi moglo upućivati na to da je sličan stereotip postojao već i na početku 19. stoljeća.

Prikaz dr. Frankensteina iz 1931. godine za današnje je standarde očito pretjerivanje, ali stereotip je i dalje prisutan, a istina je i da su neki od istaknutih znanstvenika patili od akutnih psihičkih bolesti i poremećaja.

Charles Darwin dobar je primjer. Nakon što je oplovio svijet u Beaglu i vratio se kući, veći je dio vremena proveo povraćajući  u toaletu zbog mučne i iscrpljujuće tjeskobe. Sigmundu Freudu navodno nisu bili strani napadaji tjeskobe i panike (a bio je i ovisnik o kokainu). Tu je i Ludwig Boltzmann koji se  objesio nakon jedne od epizoda depresije.

No, možemo reći anegdotalna, poveznica između talentiranih znanstvenika i ludosti nije znanstveno potkrijepljena. Pregled statistike cjelokupne populacije prvi je korak u otkrivanje moguće veze. Uzimajući u obzir da otprilike jedna od četiri osobe godišnje počne osjećati neke psihičke smetnje, poprilično je sigurno da će se jedan udio tih osoba pronaći u području znanosti. Uz to, nije potrebno ni spominjati da nekolicina ne predstavlja ponašanje većine. Čak i da su tjeskoba i panični napadaji učestali među velikih znanstvenicima, nemoguće je odrediti, pa ni povijesno,  da su bili produktivniji ili kreativniji jer su imali psihičkih smetnji ili da se darovitost manifestirala usprkos tim smetnjama.

Ovaj „lud dakle genijalac“ stereotip je opasan. Bez obzira na to koliko smo uspješni ili neuspješni, koliko nas doživljavaju kao inteligentne ili neinteligentne, postoji rizik da se naš poremećaj više neće smatrati kao poremećaj ako svi ostali misle da on nosi nešto pozitivno, što također doprinosi stigmatiziranju. Negiranje postojanja bolesti, ili još gore, prihvaćanje bolesti kao nečeg poželjnog, ne pomaže ni na koji način ljudima koji od nje zaista pate.

Za razliku od podsvjesnih predrasuda, koje postoje i u znanosti, inženjerstvu i matematici, mentalne bolesti ne diskriminiraju te pogađaju ljude svih dobi, u svim područjima svijeta i u svim društvima. U stvarnome svijetu, neki znanstvenici imaju psihičkih poteškoća, ali ne svi. Vjerovali ili ne, i znanstvenici su obični ljudi i ulaze u ukupne brojke koje nam govore koliko je oboljelih.

Ako imate nekih psihičkih smetnji, trebali biste potražiti pomoć, a ako poznajete nekoga tko pati od njih najgore što mu možete reći je: „Ništa strašno, pa svi su genijalci bili pomalo ludi“. To je kao da nekome sa slomljenom nogom kažemo da će samo proći i da posjet liječniku nije potreban.

Izvor: TheGuardian

10 komentara

10 Comments

  1. Branislav Mihaljev

    studeni 5, 2014 kod 12:40 am

    A ima tu i malo one priče o delu kad čovek ostari pa mu zaista ne štima sve u glavi.

  2. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 9:56 pm

    >>>Pojavljuje se još i u starim filmovima kao što je Frankenstein (1931) Jamesa Whalesa u kojem je dobroćudni liječnik<<<
    – američko-britansko-hrvatski naučni pristup i osnov čitavoj medicini
    – a "star wars" filmovi
    – isto tako a-b-h naučni pristup i osnov čitavoj kosmologiji, svemiru, kvantnoj mehanici i tako dalje
    Interesatno je to šta je čovjek u stanju da sam sebi smisli i još da mu istina to bude.
    No problem ali životna istina.

    powered by bosna

  3. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:03 pm

    – te si velim kada možete “vi takvi biti naučnici” a zašto ne bi mogao i ja ovakav

  4. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:07 pm

    A što to?
    – pa znaš velim si “vi meni djelujete zbilja” kao “ludi naučnici”
    – a evo i dokaza tome
    (SAD SE SAMO ODVALITE SAMI SEBI I SMIJATI I PLAKATI I BITI ĆE VAM KAKO STE DOKAZALI I DOBRO I ZDRAVO)

    NO NE DATE UKOPIRATI DOKAZE

  5. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:09 pm

    – EVO IH OVAKO BEZ NAVODA IZVORA I DIJELOM JEDNIM
    VELIM MOŽDA ODE (ZALJEPI SE TU)
    – ALI MOGUĆE NAPOKON JEDNOM VIDE DA SU KAO “LUDI NAUČNICI”
    Znanstvenici sa Sveučilišta Indiana nedavno su dokazali da muškarci koji plaču imaju veće samopouzdanje nego oni koji suzdržavaju suze, no plakanje je korisno i na neke druge načine.
    ________________________________________________________________
    Smijeh dokazano jača imunološki sustav ljudskog organizma potičući stvaranje i koncentraciju stanica koje uništavaju tumorske stanice i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti.
    bullet Smijeh je stvar odluke.

  6. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:10 pm

    – američko-britansko-hrvatski naučni pristup i osnov čitavoj medicini
    JE FILM OBIČNI

  7. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:12 pm

    AMA DA NISTE KAKO BOLESNI A NEMA DOKTORA KAD SU VAM I PSIHIJATRI BOLESNI KAO VI
    – i oni imaju za osnov medicinskih istaživanja holiwodski film
    ~
    Šta nevjera čini ljudima na ovoj planeti vi ste živi dokaz tome

  8. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:16 pm

    hrvati a da niste izbrisali blog
    – vi bi se imali čime kontrolisati
    ~
    čovjek a čovjek b čovjek c
    – ko ima najviše novaca on napiše i medicinu i istoriju i istinu i zakon ali i pravdu
    – te je shodno tome kako je putin blesav tako je i obama
    – samo što obama ima više novaca i ukranici njega hoće
    ~
    no kako znati da su oba pogrešno
    – obično bi takav ludi čovjek morao kontorlirati svoja znanja
    – vjerom
    – to jeste božijim znanjima da nebi hodao tako blesav kao vi
    – jeli tako i naučno dokazano od mene
    (jer sami sebi pišete takve gluposti)

  9. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:22 pm

    sami sebi svojom nevjerom svjedočite koliko je bog savršen i da ga ima
    svojom glupošću svjedočite božije savšrenstvo i tačnost tore biblije ili kako ko hoće
    – no i unatoč tome ipak nećete vjere
    – graniči se sa ludošču no to priznati nećete

  10. aaa

    prosinac 4, 2014 kod 10:26 pm

    Hrvati malo je duže ali zbilja
    – pitanje je
    – sada kada bi ti neko na ulici rekao
    – hajde se i smiji i plači
    – šta bi mu vi rekli
    – rekli bi mu da normalan nije
    Samo na žalost to nije niko na ulici napisao nego univerziteti iz usa-gb gluposti.
    – što će značiti mora da vam tačno
    – pitanje dva
    . a što ćete sada smijati se ili plakati
    -graniči se sa totalnom ludošću no to priznati nećete

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Psihologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh