Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Mikrobiologija

Tajna ledenih buba

Znanstvenici su na području Aljaske pronašli novu molekulu protiv smrzavanja, u bubi Upis ceramboides, koja tolerira smrzavanje i može preživjeti temperature niže od minus 73 stupnja Celzijeva. Razlika između ove molekule i drugih anti-freeze molekula u biološkom svijetu je u udjelu proteina.

Naime, za razliku od svih dosad poznatih anti-freeze molekula, koje su građene od proteina, novootkrivena molekula, nazvana xylomannan, uopće nema ili sadrži vrlo malo proteina. Sastavljena je od šećera i masnih kiselina i kao takva ima mogućnost boravljenja u drugim mjestima unutar stanica.

Brian Barnes, jedan od pet znanstvenika koji su radili na ovom projektu, tvrdi kako je otkriće ove nove molekule jako zanimljivo, upravo zbog njene drukčije strukture i sastava koji joj omogućavaju da funkcionira na drugačiji način i u drugim dijelovima stanice.

Na isti način na koji se formiraju kristali leda na sladoledu, ako ga ostavimo predugo u zamrzivaču, formiraju se kristali leda unutar stanica izvlačeći vodu iz njih te uzrokujući smrt. Cilj anti-freeze molekule je da spriječi formiranje kristala leda ili da ograniči takvo formiranje. Prevencija stvaranja kristala leda u stanicama omogućuje organizmima da prežive nezamislivo niske temperature. Neki insekti pak koriste ove molekule kako bi se oduprli smrzavanju superhlađenjem tako što sami spuste vlastitu tjelesnu temperaturu ispod temperature zaleđivanja bez da im se unutarnje tekućine zalede.

Todd Sfromo, jedan od suradnika na ovom projektu otkrio je kako se buba u pitanju u laboratoriju prvo smrzne na -28 stupnjeva Celzijusa te preživljava temperature do -75.5 stupnjeva. “Čini se paradoksalno da ovaj insekt, čija je strategija preživljavanja u ekstremno hladnim uvjetima upravo smrzavanje, posjeduje anti-freeze molekulu,” tvrdi Barnes i zaključuje kako je moguće da se ova molekula ugrađuje u membranu stanice, pošto su slične strukture, te na taj način održava integritet stanice i samog organizma.

Ostaju još mnoga otvorena pitanja, na primjer, kako zapravo funkcionira ova nova molekula i koliko je učestala u biološkom svijetu.

Izvor: sciencedaily.com

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Kemija

Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju za „razvoj krio-elektronske mirkoskopije za određivanje visokorezolutne strukture biomolekula u otopini“,...

Fizika

Proces hlađenja u dva koraka i s korištenjem lasera omogućio je fizičarima da spuste temperaturu molekula kalcijevog monofluorida na rekordno niske razine, čime su...

Neuroznanost

Kako bi identificirali molekulu odgovornu za osjećaj stresa, anksioznosti i depresije znanstvenici su koristili jedan od najsnažnijih rendgenskih uređaja na svijetu. Hipofiza je poznata...

Biokemija

Dušikov monoksid, svestran plin koji može pospješiti prokrvljenost tijela, također prenosi i živčane signale te regulira imunološki sustav, očito obavlja još dosad neotkrivenih bioloških...

Oglašavanje