Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Tekuća ljudska evolucija mogla bi objasniti porast broja određenih poremećaja

Suptilni, ali stalni pritisci ljudke evolucije mogli bi objasniti prividan porast broja nekih poremećaja kao što su autizam, autoimune bolesti, i reproduktivni tumori, pišu istraživači u Proceedings of the National Academy of Sciences. Određene prilagodbe koje su nekad ljudima bile korisne danas bi mogle „potpomagati“ opstanak takvih bolesti usprkos – ili možda zbog – napretka moderne kulture i medicine.

„Ovaj rad ističe povezanost mnogo novih informacija u ljudskoj genetici i implikacija ljudske biologije i općeg zdravlja, i također „dočarava“ kako bi smo mogli podučavati ovakva gledišta u nastavnom programu medicine i pripremnog stupnja za medicinu,“ kaže autori, Peter Ellison, John Cowles profesor antropologije na Sveučilištu Harvard.

Ellisonovi suautori su Stephen Stearns sa Sveučilišta Yale, Randolph Nesse sa Michiganskog Sveučilišta, i Diddahally Govindaraju sa Medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Bostonu. Istraživanje je prvi put predstavljeno na Arthur M. Sackler Colloquiumu, a sponzorirale su ga National Academy of Science i Institute of Medicine.

Predstavljanje rada na Colloquiumu opisano je u ovom radu u kojem se nalaze rezultati istraživanja koji, među ostalim, kažu da:

•    autizam i shizofrenija mogu biti povezani sa preizraženošću gena i utjecaja majke ili oca, hipoteza koju je promicao Bernard Crespi sa Sveučilišta Simon Fraser.

•    Majčini i očevi geni vode suptilni rat „potezanja užeta“ čak i u odmaklom djetinjstvu s posljedicama na razvoj u djetinjstvu , kaže David Carig, John Putnam profesor organizmične i evolucionarne bologije na Harvardu.

•    Ljudi su možda podložniji alergijama, astmi, i autoimunim bolestima zbog povećane higijene, kaže Kathleen Barnes sa sveučilišta John Hopkins. Ako nismo izloženi crijevnim  parazitima i glistama, kao što su bili naši preci, naši su imunološki sustavi preosjetljivi.

•    Prirodna selekcija još utječe na našu biologiju, usprkos napretku suvremene kulture i medicine. Stearns otkriva da prirodna selekcija ide u prilog težim ženama i smanjuje dob rađannja prvog djeteta.

U zadnjoj prezentaciji kolokvija istraživači pozivaju da se integrirane perspektive evolucije uvrste u program medicinskih fakulteta, kako bi budući liječnici mogli sagledati zdravstvene probleme iz evolucijske perspektive.

„Želimo osmisliti načine kojima ćemo obrazovati liječnike koji će imati šire poglede, i neće o ljudskom tijelu razmišljati kao o savršeno napravljenom stroju,“ kaže Ellison. „Naša je biologija rezultat mnogih evolucijskih kompromisa, a razumijevanje ovih povijesti i konflikata može stvarno pomoći liječniku da shvati zašto obolijevamo i što bi smo mogli učiniti da ostanemo zdravi.“

Prijašnji rad na polju evolucijske medicine  pomogao je objasniti zašto su bolesti tako rasprostranjene i zašto ih je teško spriječiti – zato što prirodna selekcija favorizira razmnožavanje na štetu zdravlja, biologija se razvija sporije nego kultura, a patogeni evoluiraju brže od ljudi.“

„Mislim da je osnovna poanta da medicina i evolucija imaju `štošta za reći` jedna drugoj, a neke od ovih spoznaja stvarno smanjuju patnju i spašavaju živote,“ kaže Stearns.

Izvor: http://www.sciencedaily.com/releases/2010/01/100111102538.htm

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Američki znanstvenici proučili su djeluje li u borbi protiv raka više od 4500 lijekova kojima to nije osnovna namjena i otkrili da gotovo 50 takvih lijekova...

Zdravlje i Medicina

Kod osoba koje odluče usvojiti pet zdravih životnih navika uočena je veća vjerojatnost da u dobi od 50 godina budu zdrave i bez ozbiljnijih kroničnih bolesti,...

Oboljenja i poremećaji

Postoje bolesti koje su toliko opasne, da desetkuju ljudsku populaciju – bubonska kuga izvrstan je primjer – no ona je harala prije više stotina...

Oboljenja i poremećaji

Indijski kirurzi uspješno su pacijentu uklonili bubreg težak čak 7,4 kg, što je ekvivalent težini dvoje prosječne novorođenčadi. Vjeruje se da je riječ o...

Oglašavanje