Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Znanost

Tko su pobjednici ovogodišnje Ig Nobelove nagrade?

Objavljeni su pobjednici ovogodišnje Ig Nobelove nagrade, znanstvene nagrade koju osvajaju „postignuća koja su nas prvo nasmijala a zatim zamislila“, a tema 2017. godine bila je neizvjesnost. Ovo je 27. godina dodijele Ig Nobela i objavljeno je 10 pobjednika u temama od fizike do biologije.

Ig Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je radu Marc-Antoinea Fardina, „O reologiji mačaka“ (On the Rheology of Cats), koji se bavi dinamikom fluida kod mačaka kako bi se odredilo mogu li mačke protjecati kao tekućina. Fardin je uočio: „Kvašenje (eng. wetting) i opća tribologija mačaka nisu napredovali u dovoljnoj mjeri da ponude konačni odgovor na kapilarnu ovisnost mačjeg vremena opuštanja. Slika 2b. primjer je lotusovog učinka kod Felis catus, i sugerira da je supstrat superfelidofobičan. Ovo ponašanje obično se razlikuje od prinosa stresa koji mačke također prikazuju, kako je prikazano u Fig. 2c, gdje maca ne može protjecati zato što je ispod prinosa stresa, kao kečap u boci. Još uvijek nije jasno koja fizička i kemijska svojstva generiraju superfelidofobičnost, ali model nalik Cassie-Bexter modelu čini se plauzibilnim.“

Korejac Jiwon Han također je iskoristio dinamiku fluida u radu „Studija o fenomenu prolijevanja kave u režimu niskog impulsa“ (A Study on the Coffee Spilling Phenomena in the Low Impulse Regime), koji je napisao kada je još bio srednjoškolski učenik i proučavao što se događa kada netko hoda unatraške sa šalicom kave. Nagrađeni rad dinamike fluida otkriva da je manja vjerojatnost prolijevanja kave kad se hoda prema naprijed, ali upozorava da „hodanje unatraške, mnogo više od suzbijanja rezonancije, drastično povećava mogućnost saplitanja o kamen ili zabijanja u kolegu koji prolazi, koji bi također mogao hodati unatraške (ovo bi definitivno dovelo do prolijevanja)“.



Nagradu za kogniciju otišla je intrigantnom pronalasku tima talijanskih istraživača da mnogi identični blizanci zapravo ne mogu raspoznati sebe od svog brata ili sestre na fotografijama. U studiji „Jesam li to ja ili moj blizanac? Nedostatak prepoznavanja vlastitog lica kod identičnih blizanaca“ (Is That Me or My Twin? Lack of Self-Face Recognition Advantage in Identical Twins), znanstvenici su pokazali jednojajčanim blizancima fotografije njih i njihovih blizanaca u različitim orijentacijama, otkrivajući da blizanci koji pate od većeg stupnja anksioznosti i društvene fobije češće zabune svog blizanca za sebe, što sugerira da bi zbunjenost mogla najviše utjecati na blizance koji imaju nesigurni stil privrženosti.

Nagradu za medicinu osvojili su istraživači sa Sorbonne u Parisu i Sveučilišta u Lyonu u Francuskoj, koji su koristili fMRI slike mozga kako bi odredili koji dijelovi mozga pridonose osjećaju gađenja u prisustvu sira. U radu „Neuralne osnove gađenja spram sira: fMRI studija“ (The Neural Bases of Disgust for Cheese: An fMRI Study), tim je proučio neurološke odgovore povezane s averzijom spram hrane, koja se može pojaviti prirodno ili kao nuspojava bolesti ili drugog medicinskog stanja.

Studija je ispitala rasprostranjenost gađenja spram sira u francuskoj populaciji, u usporedbi sa 74 druge vrste hrane, a uzorak se sastojao od 145 muškaraca i 187 žena. Znanstvenici su tada ljude koji imaju averziju spram sira (anti skupina) i entuzijastične jedače mliječnih proizvoda (pro skupina) smjestili u fMRI skener i pritom ih izložili slikama i mirisima sira.

Njihovi rezultati pokazali su da „udio pojedinaca koji ne vole sir je veći u odnosu na druge kategorije hrane. Dvadeset od 332 testiranih pojedinaca (6 posto) označilo je sir s rezultatom 0 ili 1. Rezultati od 0 do 3, za koje se može smatrati da reprezentiraju gađenje, uočeni su kod 38 pojedinaca (11,5 posto)“.

U fMRI-u postalo je jasno da „unutarnje i vanjske globus pallidus i substantia nigra, koji pripadaju bazalnim živčanim čvorovima aktiviraju se jače kod ispitanika koji ne vole ili ne žele jesti sir (anti) nego kod onih ispitanika koji vole jesti sir“.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh