Connect with us

Znanost

Ovisnost i liječenje

Traženje gena za pušenje

Velik dio istraživanja koja su nastojala otkriti razloge ljudskog pušenja bio je usmjeren na društvene pritiske koji navode ljude da počinju pušiti.

Najbolja ilustracija koja se može zamisliti kad se govori o stvaranju pušačkih navika je prikaz nesigurne mlade osobe okružene vršnjačkim pritiskom. No postoji li još nešto u toj priči na što bismo morali obratiti pažnju?

Novija istraživanja o pušenju sve se više usmjeravaju na genetski doprinos pušačkom ponašanju i riziku od nastanka ovisnosti o nikotinu. Prvi izvještaji koji su upućivali na mogućnost da geni igraju ulogu u pušenju objavljeni su još prije četrdesetak godina, pri čemu je utvrđeno da jednojajčani blizanci, koji dijele isto genetsko nasljeđe, mnogo više sliče po svom pušačkom ponašanju nego dvojajčani blizanci, koji međusobno ne sliče više od bilo koja dva brata ili sestre.

Sve do primjene naprednih tehnologija u genetskim istraživanjima, nije bilo jasno kako geni mogu utjecati na pušenje. Novija istraživanja usredotočuju se na neurotransmiter dopamin, jer su potkrepljujuća svojstva nikotina, barem djelomično, posljedica činjenice da nikotin pobuđuje oslobađanje dopamina, povećavajući tako njegovu količinu na sinapsama. Varijacije u genu za receptore dopamina (DRD2) i genu zaduženom za prijenos dopamina (SLC6A3) mogu djelovati na koncentraciju dopamina na sinapsama i reakcije na dopamin, utječući tim putem na potkrepljujuća svojstva nikotina. Ljudi s određenim promjenama u tim genima, pri čemu se dovodi više dopamina na sinapsama, kao da imaju manju šansu za postati pušačima. Osim toga, ljudi s polimorfizmom (promjenama) na genu zaduženom za prijenos dopamina lakše prestaju pušiti od ljudi bez njega.

Iako je razdoblje trudnoće najpogodnije za većinu žena koje puše da prestanu, njih čak 80 posto ustrajat će u svojoj navici. U prva tri mjeseca trudnoće 31 posto žena kod kojih je primijećen polimorfizam lakše uspijeva prestati pušiti za razliku od 21 posto žena kod kojih nisu primijećene takve promjene. Za vrijeme trudnoće žene su pod jakim socijalnim pritiskom da prestanu pušiti, a prestanak u takvim okolnostima uvjetovan je brojnim faktorima kao što su dob žene, okolina i stupanj obrazovanja, a vjerojatan je i navedeni genetski utjecaj.

Oko 80% ljudi koji obole od raka pluća su pušači ili bivši pušači, ali samo 15% cjelokupne populacije pušača oboli od ove bolesti. Može li se pretpostaviti da geni igraju ulogu i u ovom procesu?

Istraživači su pronašli područje genetske varijabilnosti na 15. kromosomu koja povećava rizik obolijevanja od raka pluća kod pušača. Promjene u genima, koje su opisali ovi znanstvenici, zaslužne su za proteine u plućima koji djeluju kao receptori za nikotin. To znači da vjerojatno pojačavaju efekt koji ima nikotin i time otežavaju prestanak pušenja. Također, čini se da olakšavaju prolaz otrovnih supstanci iz nikotina u pluća, ubrzavajući slijed događaja u stanicama pluća što dovodi do raka.

To su samo neki od brojnih putova kojima geni utječu na pušenje. Istraživači u tom području se nadaju da će bolje poznavanje genetike pušenja dovesti do bolje identifikacije ljudi s većim rizikom od pušenja i razvoja boljih tretmana, među kojima bi trebali biti i novi lijekovi koji će ljudima pomoći da prestanu pušiti. Međutim, uvijek treba imati na umu da je nikotin glavni negativac u cijeloj priči, a ne nečija genetika.

 

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ovisnost i liječenje

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh