Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biotehnologija

U laboratoriju uzgojeni bubrezi koji su funkcionalni nakon transplantacije

Potražnja za organima u svijetu svakim je danom sve veća; bolesno srce, jetra ili bubrezi medicinskim se zahvatom zamjenjuju zdravom varijantom, koja je dostupna tek kad donor premine.

Najtraženiji među njima su bubrezi. U Velikoj Britaniji prosječno vrijeme čekanja na transplantaciju iznosi tri godine, dok se u Hrvatskoj čeka godinu dana manje; upravo je Hrvatska vodeća zemlja u svijetu po broju transplantacija bubrega.

Budući da na tržištu vlada akutni manjak dostupnih organa, a potražnja postojano raste, medicinski laboratoriji širom svijeta pokušavaju doskočiti problemu i uzgojiti ljudske organe u kontroliranim uvjetima.

Nažalost, upravo je bubreg jedan od najsloženijih organa u ljudskom tijelu i takvi su se pokušaji odreda pokazali neuspješnima. Ključni problem kod uzgoja bubrega jest njihova nemogućnost da izluče urin kojeg proizvedu što rezultira hidronefrozom, nadimanjem organa uslijed nakupljanja urina u njemu.

Novo istraživanje je, čini se, na tragu rješenja problema. Budući da su se kanalići u kojima se skupljao urin nedovoljno dobro razvijali, što je rezultiralo spomenutom hidronefrozom, znanstvenici su uzgojili i dodatne kanaliće u samome bubregu te dodatne mokraćovode i mjehur. Po njihovoj transplantaciji prvo u štakora, a zatim i u svinju, pokazalo se kako je rješenje učinkovito: urin, proizveden u novom bubregu, proslijeđen je u novi mjehur, nakon čega je završio u mjehuru životinje.

Ukoliko daljnja istraživanja potvrde da je ova metoda učinkovita, prijeći će se na ciljani uzgoj ovakvih bubrega u tijelu svinje. Matične stanice oboljele osobe ubrzigat će se u svinjski embrij, koji će biti genetski izmijenjen tako da ne razvija vlastite bubrege. Nakon što se razviju u tijelu svinje, transplantirat će ih se u oboljelu osobu.

Iako obećavajuća, ova vijest daleko je od praktične primjene: bit će potrebna dugogodišnja dodatna testiranja na životinjama, kao i pažljiva evaluacija do sada postignutog.

4 komentara

4 Comments

  1. Nenad Okanović

    7 listopada, 2015 u 2:40 pm

    biće manje otmica hvala BOGU !!!!

  2. Nedeljko Neno Yoe Žunec

    7 listopada, 2015 u 3:23 pm

    zdrav čovjek ,,,,,,to sam ja!!!!

  3. Senad Kolasinac

    7 listopada, 2015 u 8:39 pm

    Još nema komentara tipa “znanstvenici nemaju poj(i)ma?

  4. Marinović Ivica

    8 listopada, 2015 u 11:02 am

    Krenulo je, krenulo!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Bakterije i virusi

Iako su prethodna istraživanja pokazala kako unutar našeg genetskog koda postoje neaktivni virusi ili njihovi fragmenti, a koje smo dobili od naših predaka, tim...

Neuroznanost

O svom mozgu često mislimo kao o jednom velikom organu unutar naših lubanja, no on se zapravo sastoji od mnogo malih struktura koje nam...

Psihologija

Tijekom više od pet proteklih desetljeća provođena su temeljita istraživanja o preferencijama žena, odnosno tražen je odgovor na pitanje što to točno nekog muškarca...

Zdravlje i Medicina

Testiraju se kapi za oči s nanočesticama koje će poboljšavati vid

Oglašavanje