Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astronomija

U međuzvjezdanom prostoru pronađeni neki od glavnih ‘sastojaka’ DNK

Green Bank teleskop i neke od molekula koje je otkrio. (Credit: Bill Saxton, NRAO/AUI/NSF)

Znanstvenici su uz pomoć teleskopa Green Bank (GBT), koji je u vlasništvu Državne znanstvene fondacije iz Zapadne Virginije, promatrali divovski oblak plina udaljen 25 000 svjetlosnih godina od Zemlje, gotovo u centru naše galaksije Mliječnog puta. Pritom su u međuzvjezdanom prostoru pronašli prve dokaze o postojanju prebiotičkih molekula koje su ključni korak na putu prema životu.

Green Bank teleskop i neke od molekula koje je otkrio. (Credit: Bill Saxton, NRAO/AUI/NSF)

Među kemikalijama pronađenima u oblaku nalazi se molekula cianometanimin za koju se smatra da proizvodi adenin, jednu od ključnih sastojaka DNK i etanamin koji ima glavnu ulogu u formiranju aminokiseline alanin koja je ključna za odvijanje bioloških procesa.

“Pronalazak ovih molekula u međuzvjezdanom oblaku plina znači da važni građevni blokovi DNK i aminokiselina mogu po novostvorenim planetima “posijati” kemijske preduvjete za život”, tvrdi Anthony Remijan iz Državnog radio-astronomskog opservatorija (NRAO).

Prema istraživačima, do otkrića se došlo uz pomoć najmodernije tehnologije koja ubrzava proces identifikacije “otiska” koji ostavlja prisutnost određene kemikalije u svemiru. Identifikacija određene količine energije koja se apsorbira ili emitira dosad je bila nemoguća. Nove laboratorijske tehnike omogućile su astrofizičarima da mjere karakteristične uzorke određenih frekvencija koje odgovaraju određenim molekulama. Oni zatim skupljaju informacije uz pomoć kojih uspoređuju uzorke i otkrivaju prisustvo tih molekula.

Astronomi sa Sveučilišta Virginia koji su sudjelovali u otkriću tvrde da novootkrivene međuzvjezdane molekule predstavljaju prijelazne faze u dugotrajnom procesu koje vode do stvaranja konačne biološke molekule. Taj proces znanstvenici još uvijek nedovoljno razumiju, ali ovo otkriće daje uvid gdje se taj proces odvija. Dosad su znanstvenici smatrali da se to događa jedino u plinovitim područjima između pojedinih zvijezda. Astronomi sad iznose tvrdnju da se složeno kemijsko formiranje sekvenci tih molekula ne događa u plinovitom području već na površini ledenih zrnaca u međuzvjezdanom prostoru.

Neki ovo otkriće smatraju revolucionarnim, ali znanstvenici upozoravaju da je potrebno obaviti još dodatnih istraživanja. Ne može se ipak izbjeći pomisao da bi nas ovo otkriće možda moglo dovesti bliže otkriću života u svemiru. Mogućnost vanzemaljskog života tema je koja zanima svakog pa i svemirske misije koje su već u tijeku (poput NASA-inog rovera Curiosity), a i one koje se tek planiraju, stavljaju u prvi plan svog interesa pronalazak znakova života.

Izvor: National Radio Astronomy Observatory

5 komentara

5 Comments

  1. Lucijano Sever

    15 ožujka, 2013 u 9:44 am

    Rekao bih, svemir je živ! Najobičnije stanište poput mora na Zemlji. Iz toga proizlazi logičan zaključak- NISMO SAMI!!! Naš je hendikep što ne vidimo dalje od našeg “koraljnog grebena” … Zemlje. Za sada. 😉

  2. Josip Maršić

    15 ožujka, 2013 u 10:24 am

    Sav svemir je satavljen od istih elemenata tako i Zemlja i sve na njoj.

  3. Mica Boskovic

    15 ožujka, 2013 u 10:39 am

    naravno

  4. Krajačić Goran

    15 ožujka, 2013 u 12:10 pm

    I sva ta silna otkrica uz pomoc teleskopa.Ocito je Kptn Kirk bio budala, a mogao je lijepo sjediti ispred ekrana i nagadati sta sve ima tamo vani na temelju boja koje ocitava neki teleskop…;))

  5. Jasmin Mehičić

    15 ožujka, 2013 u 12:44 pm

    Gorane zaboravio si da oni na kraju teleskopa imaju i elektronski mikroskop pa vide te mikronske čestice HAHAHA

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Bakterije i virusi

Iako su prethodna istraživanja pokazala kako unutar našeg genetskog koda postoje neaktivni virusi ili njihovi fragmenti, a koje smo dobili od naših predaka, tim...

Arheologija i paleontologija

Ako je vjerovati rezultatima istraživanja tima znanstvenika s University of Texas, u DNK profilu današnjih stanovnika Melanezije kriju se ostaci treće, dosad neotkrivene vrste...

Neuroznanost

Steven i David Elmore rođeni su kao identični blizanci, no njihovi prvi dani nisu mogli biti različitiji. David je došao kući nakon prvog tjedna....

Društvene znanosti

Novim načinom editiranja genoma moglo bi se ispraviti 89 posto pogrešaka u DNK-u, koje uzrokuju bolesti, kažu američki znanstvenici. Tehnologija, koju su nazvali ‘prime...

Oglašavanje