Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

U najranijem razdoblju života regije mozga mogu mijenjati funkcije

Najnoviji dokument koji potpisuju neuroznanstvenici s Massachussettes Institute of Technology, u suradnji s Alvaro Pascual-Leone s Beth Israel Deaconess Medical Center, nudi dokaze o uspješnijem povezivanju moždanih regija tijekom najranije životne dobi.

Istraživači su ustanovili da mali dio vizualnog korteksa mozga koji obrađuje gibanje prolazi reorganizaciju isključivo u mozgu ispitanika koji su rođeni slijepi, ne onih koji su oslijepili naknadno. Najnovije spoznaje, objedinjene u izdanju časopisa Current Biology od 14. listopada, naglašavaju modus povezivanja mozga tijekom prvih nekoliko godina života te bi mogle pomoći znanstvenicima u razumijevanju kako poboljšati sposobnost povezivanja mozga tijekom života. Tim više je to značajno obzirom da napredni medicinski postupci omogućavaju kongenitalno slijepim osobama povratiti vid, navodi postdoktorska suradnica Marina Bedny, glavni autorica dokumenta.

U 1950.-im i 60.-im godina, znanstvenici su se okrenuli spoznaji da se određene funkcije mozga razvijaju normalno isključivo ako je pojedinac izložen relevantnim informacijama, kao što su jezik ili vizualne informacije, unutar određenog vremenskog razdoblja tijekom najranije životne dobi. Nakon toga, znanstvenici drže, kao reakcija na najnoviji podražaj, mozak gubi sposobnost promjene. Istraživanja provedena na životinjama idu u prilog ovoj teoriji. Na primjer, mačke s povezom preko očiju tijekom prvih mjeseci života nisu bile u stanju vidjeti normalno nakon što su povezi uklonjeni. Slična razdoblja povezivanja očiju tijekom odrasle dobi ne utječu na vid. Međutim, u posljednjih nekoliko godina bilo je naznaka da postoji više prostora za manevriranje no što se dosad mislilo, govori Bedny, koja radi u laboratoriju Rebecce Saxe, docentice na MIT-u i koautorice aktualne studije objavljene u Current Biology. Mnogi neuroznanstvenici podržavaju ideju o utvrđivanju najranijeg razdoblja života nakon čega je teško, no ne i nemoguće, povezati mozak.

Bedny, Saxe i njihovi suradnici željeli su utvrditi je li moguće povezati dio mozga poznat kao srednji temporalni kompleks (MT/MST) u bilo koje vrijeme ili samo tijekom najranijeg razdoblja života. Odabrali su proučiti MT/MST djelomice i zato što je jedan od najvažnijih vizualnih područja. Kod osoba koje vide, MT regija specijalizirana je za reguliranje mehanizma vida. U nekoliko rijetkih slučajeva u kojima su pacijenti izgubili MT funkciju u obje hemisfere mozga, nisu bili u stanju uočiti pokret u okviru vizualne scene. Na primjer, ako netko ulijeva vodu u čašu, oni isključivo vide samo nepokretno, zamrznuto protjecanje vode. Dosadašnje studije pokazale su da je kod slijepih osoba, MT regija zadužena za obradu zvuka, no te studije nisu se povodile za razlikama među ljudima koji su oslijepili tijekom najranijeg odnosno tijekom kasnijeg razdoblja života.

U najnovijoj MIT-ovoj studiji, istraživači su proučavali tri skupine ispitanika – osobe koje vide, kongenitalno slijepe osobe, i one koje su oslijepile naknadno (u devetoj godini života i poslije). Koristeći se funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI), znanstvenici su željeli utvrditi responzivnost MT-a u tih ispitanika na zvukove u pokretu – na primjer, korake koji se približavaju. Rezultati su bili jasni, kazala je Bedny. MT reagirao je na zvukove kod kongenitalno slijepih osoba, no ne i kod osoba koje su mogle vidjeti odnosno kod osoba koje su oslijepile naknadno. Ovo nameće zaključak da je kod naknadno oslijepjelih osoba, vizualni podražaj koji su iskusili u najranijoj životnoj dobi omogućio MT kompleksu razviti vlastitu karakterističnu funkciju vida, i stoga ono ne može biti reprogramirano za obradu zvuka nakon što je osoba izgubila vid. Kongenitalno slijepe osobe nikada dosad nisu doživjele bilo kakav vizualni podražaj, stoga je po rođenju, područje reprogramirano u primatelja slušnih podražaja. “Najraniju životnu dob trebali bismo shvatiti kao idealnu prigodu za oblikovanje načina na koji mozak funkcionira”, ustvrdila je Bedny. “To ne znači da drugačija iskustva ne mogu promijeniti stvar, no mnogo je jednostavnije pripremiti se na vrijeme.”

Bedny smatra da će kroz primjerenije razumijevanje povezanosti mozga tijekom najranije životne dobi, znanstvenici shvatiti kako ga povezati tijekom odrastanja. Postoji tek nekoliko slučajeva povratka vida, no preraste li ono u svakodnevnu praksu, znanstvenici će tada biti prisiljeni shvatiti kako programirati mozak pacijenta da obrađuje svjež vizualni podražaj. “Još uvijek nemamo odgovor na pitanje može li mozak ponovno krenuti učiti, i kako se to učenje razlikuje u mozgu odrasle osobe naspram dječjeg mozga”, ističe Bedny. Bedny se nada da će uspjeti shvatiti posljedice komutacija MT-a u budućim istraživanjima. To se svakako odnosi na razumijevanje eventualnih prednosti koje slijepe osobe uživaju pred osobama s vidom kada govorimo o obradi zvučnih podražaja u pokretu, i uopće bi li im štetio povratak vida.

Izvor: Massachusetts Institute of Technology

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Novi video koji je objavila tvrtka Neuralink prikazuje majmuna koji igra Pong koristeći svoj um i specijalni interfejs za interakciju mozga s računalom. Neuralink...

Znanost

Iako neki ljudi više vole raditi u miru i tišini, evo dobrih vijesti za sve one koji rado slušaju glazbu na svom radnom mjestu...

Neuroznanost

Sljedeći put kad budete sjedili pored nekoga tko zijeva, pokušajte ovo: nemojte zijevnuti. Šanse da će vam biti prilično teško suzdržati se prilično su...

Neuroznanost

Army Research Office (ARO) obvezao se uložiti u projekt 6,25 milijuna dolara, a istraživanje će se provoditi u sljedećih 5 godina

Oglašavanje