Connect with us

Znanost

Oboljenja i poremećaji

U nizu reumatskih stanja utvrđen redovit nedostatak vitamina D


Dva odvojena istraživanja pokazala su da je nedostatak vitamina D česta pojava u bolesnika s nizom reumatskih oboljenja, uz preko polovice svih bolesnika s nižim razinama vitamina D od `uvriježeno` zdrave razine vitamina D (48-145 nmol/L) u njihovim tijelima.

Daljnjim istraživanjem procjene odgovora na dopunu vitamina D, utvrđeno je da uzimanje preporučene dnevne doze ne pridonosi normalizaciji razine vitamina D kod reumatskih bolesnika. Rezultati navedenih triju istraživanja predstavljeni su jučer na EULAR 2010, godišnjem kongresu Europske lige protiv reumatizma u Rimu, Italija. Studija 1 Ujedinjenog Kraljevstva, od 180 bolesnika, nastojala je procijeniti srednju razinu vitamina D kod pacijenata s upalnim oboljenjima zglobova, osteoartritisom i mijalgijom (bolovi u mišićima koje je dugoročno moguće povezati s nutritivnom deficijencijom). Na temelju rezultata prikupljenih podataka o razinama vitamina D, vidljivo je da je u 58% osoba zabilježeno klinički «dostatne razine» redovno prisutne u zdravih osoba (48 – 145 nmol/L).

Talijanska studija 2 od 1191 RA pacijenata nastojala je utvrditi korelaciju između nedostatka vitamina D i nekoliko različitih kliničkih mjera aktivnosti oboljenja. Znanstvenici su utvrdili da su, neovisno o dopuni, razine 25-hydroxyvitamina D (25 (OH) D – standardno kliničko mjerenje vitamina D u krvi), bile niže od zdrave razine (<50 nmol / L) u 85% pacijenata koji nisu uzimali dodatak vitamina D te u 60% onih koji su uzimali 800 IJ vitamina D ili više dnevno kao dodatak prehrani. Razina 25 u nedopunjenih bolesnika (OH) D značajno korelira s trima mjerama aktivnosti bolesti – Health Assessment Questionnaire Disability Index, (p = 0,000) Mobility Activities of Daily Living Score (p = 0,000) i Number of Swollen Joints count (p = 0,000).

«Istraživanja su pokazala da se nedostatak vitamina D pretežno javlja kod bolesnika s nizom reumatskih oboljenja, a naši rezultati potvrdili su to korištenjem nekoliko klinički prihvaćenih mjera aktivnosti bolesti», rekao je dr. L. Idolazzi, s Odjela za reumatologiju, Università di Verona, Italija. «Preostaje nam još razmotriti niz dugoročnih studija koje će ispitati kliničke odgovore bolesnika na dopunu vitamina D. Nadalje, treća studija provedena u Italy 3 nastojala je procijeniti utjecaj nadopune vitamina D na pacijente s upalnom autoimunom bolesti (UAB) i neupalnom autoimunom bolesti (NUAB). Nakon vitaminske dopune, tek 29% bolesnika doseglo je razinu vitamina D višu od razina klinički «dostatnih», redovno prisutnih u zdravih osoba, bez značajnijih odstupanja u razinama vitamina D zabilježenima u skupinama UAB i NUAB.

«Iako je dobro poznato da je hipovitaminoza vitamina D nerijetko zabilježena kod bolesnika s upalnim autoimunim bolestima, posljedice vitaminske dopune nisu dovoljno istražene u ovom okruženju», rekao je dr. Pier Paolo Sainaghi s imuno-reumatološke klinike pri Università degli Studi del Piemonte Orientale Amedeo Avogadro, Novara, Italija, i autor treće studije. «Rezultati našega istraživanja pokazuju da je dnevna dopuna od 800-1000 IJ nedostatna za normalizaciju vitamina D kod pacijenata s reumatološkim ili koštanim oboljenjima. Još uvijek ostaje nejasno bi li se više doze pokazale učinkovitijima.«

Smjernice studija i ključna statistika
Studija 1 Ujedinjenog Kraljevstva odnosila se na pacijente s dijagnosticiranim reumatoidnim artritisom (RA), osteoporozom, odnosno neobjašnjivom boli u mišićima (ukupni repr. uzorak = 90, po 30 iz svake skupine). Ovi bolesnici uspoređeni su s kontrolnom skupinom bolesnika koji su osjećali kroničnu bol u leđima tijekom minimalno 6 mjeseci (RU = 90). U skupini RA pacijenata zabilježena je srednja razina vitamina D od 36 nmol/L (raspon 16-85 nmol/L, p = 0,045), dok su u oboljelih od osteoporoze te razine bile nešto niže od prosječne vrijednosti od 31 nmol/L (raspon 7 -82 nmol/L, p = 0,005). Pacijenti s neobjašnjivim bolovima u mišićima imali su podjednako niske srednje vrijednosti vitamina D na 31 nmol/L (raspon 11-79 nmol/L, p = 0,008).

U prvoj talijanskoj studiji dvama od 1191 bolesnika (85% žena) iz 22 reumatologijska centra, znanstvenici su izmjerili razinu 25 (OH) D, uz parametre aktivnosti oboljenja, unos kalcija, izlaganje suncu i mineralnu gustoću kostiju. Veza koju su znanstvenici utvrdili između inputa o aktivnosti oboljenja i razina vitamina D, statistički se smatrala respektabilnom prilikom prilagodbe na izlaganje suncu odnosno indeks tjelesne mase (ITM), podjednako poznate faktore rizika u pogledu deficijencije vitamina D. Kudikamo niže razine 25 (OH) D utvrđene su kod bolesnika s aktivnim oboljenjem, u usporedbi s onima koji su u remisiji bolesti (srednja razina 21,8 nmol/L 25 (OH) D naspram 23,6 nmol/L, odnosno, p = 0,057), te u onih koji nisu reagirali na liječenje u odnosu na pacijente koji su kvalitetno odgovorili na liječenje (20,5 nmol / L vs 23,4 nmol / L p = 0,020).

U trećoj talijanskoj studiji 3, 100 pacijenata (43 s UAB-om i 57 s NUAB-om) osigurana je dnevna dopuna u vidu 800-1000 IJ kolekalciferola (oblik vitamina D koji se često koristi u obliku nutritivnije prehrane) tijekom šest mjeseci.

Izvor: European League Against Rheumatism

Tražili ste na googlu:

nedostatak vitamina d simptomi, nedostatak vitamina d

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

1 komentar

1 komentar

  1. Jasna Obradović

    lipanj 20, 2012 kod 12:50 pm

    Informacija o D vitaminu je super. Idem probati jer imam stalno mialgije koje ne mogu riješiti osim lijekova protiv bolova.Nekada sam koristila lijek Myiofleks i to godinama, no lijek je povučen s tržišta a nitko ne zna zbog čega. Tražila sam lječničku pomoć. Najbolje su bile šefice s interne i neurologije REBRA koje su me “sofisticirano” ispregledala i utvrdile jednom jednom “moždani udar”, drugi put “srčani infarkt” iako se to nije utvrdilo ni nakon svih pregedavanja. Sofisticirana liječnička pomoć je bila: Andol,Stateks i lijek za jačanje srca a sve za prevenciju te, da bi si olakšala grčeve i trnjenje neka si svako malo stavljam ruke u kipuću vodu. Niti sam imala povišene masnoće niti problema sa srcem ali sam ipak nakon već prve tablete Stateksa skoro umrla na cesti. Najme, moj stalni niski tlak ( 90/60-55 mg/Hg ) + lječnička preporuka me skorom koštala života jer oba lijeka djeluju na snižavanje tlaka. Usput internistički odjel Rebra je tražio sve moje ranije nalaze i to samo originale za moju daljnju obradu a potom su me ismijali da sam ih predala. Iz tog razloga održavala sam se s velikim unosom magnezija a sada idem probati s D-vitaminom.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Oboljenja i poremećaji

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh