Connect with us

Znanost

Astrofizika

U rješavanju velikog misterija crnih rupa znanstvenicima bi mogli pomoći gravitacijski valovi

Crne rupe nedvojbeno su među najgladnijim dječacima u svemiru. Iako otkrivamo neke tajne o ovim zastrašujućim prazninama, još uvijek ima toliko toga za naučiti – za početak, zapravo nikad nismo izravno promatrali crnu rupu.

Sada, astrofizičari sa Browna i Hardvarda koji proučavaju gravitacijske valove kažu da ovi nabori u tkanju prostora i vremena mogu pomoći u istraživanju mogućeg postojanja vrlo specifične vrste crnih rupa, jedne koja je hipotetski nastala odmah nakon Velikog praska. Rad tima o tome kako znanstvenici to mogu učiniti u budućnosti objavljen je u četvrtak u časopisu Physical Review Letters.

Evo koja je logika: u trenucima nakon Velikog praska, gustoća kozmosa je oscilirala do te mjere da je ovo uzrokovalo gravitacijski kolaps, stvarajući tako brojne primordijalne crne rupe diljem svemira. Neki znanstvenici su predložili da su ove crne rupe stvorile tamnu tvar, ili tajanstvene stvari koje sačinjavaju većinu materijalnog svemira. Ali, naravno, ovo je obloženo brojnim slojevima dvosmislenosti i spekulacije.

Kada je riječ o primordijalnim crnim rupama, mnogo toga još treba istražiti – i neki vrlo pametni ljudi pokušali su upravo to. Astrofizičar Stephen Hawking je 1970-ih godina bio među prvima koji su predložili postojanje primordijalnih crnih rupa – ali, nažalost, još uvijek ih nismo pronašli.



Simulacijski okviri iz NASA-ine animacije stapanja neutronskih zvijezda

Znanstvenici koji su sudjelovali u ovom novom radu misle da detektori gravitacijskih valova poput iz LIGO i VIRGO znanstvenih suradnji – koje su postigle neke nevjerojatne uspjehe u posljednjim promatranjima – mogu biti korisni alati za lov na primordijalne crne rupe.

„Ideja je vrlo jednostavna“, rekao je suautor studije Savvas Koushiappas, izvanredni profesor fizike na Sveučilištu Brown, u izjavi. „S budućim eksperimentima s gravitacijskim valovima, moći ćemo se osvrnuti na vrijeme prije formiranja prvih zvijezda. Dakle, ako vidimo događaj spajanja crnih rupa prije postojanja zvijezda, znat ćemo da te crne rupe nisu zvjezdanog podrijetla.“

Znanstvenici koriste crveni pomak – koji opisuje frekvenciju valnih duljina – kako bi utvrdili koliko daleko u vremenu se zbio taj događaj. Što je crveni pomak viši, to je stariji događaj.

Radi ove studije, događaji u pitanju bili bi stapanja crnih rupa. Prema znanstvenicima, detektori gravitacijskih valova trebali bi biti dovoljno osjetljivi da otkriju crveni pomak od 40, što je jednako oko 64 milijuna godina nakon Velikog praska. Ako uspiju otkriti stapanja crnih rupa iznad ovog crvenog pomaka, to bi moglo dokazati postojanje stapanja primordijalnih crnih rupa.

U ovom trenutku još uvijek postoji više pitanja nego odgovora kada se radi o primordijalnim crnim rupama. Buduće generacije detektora gravitacijskih valova bit će još osjetljivije, dopuštajući znanstvenicima da razumiju mnogo više o ovim naborima prostor-vremena.

Bar će lov na ove drevne, gladne divove biti zabavan.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Astrofizika

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh