Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Hrvatska u znanosti

Ukinut studij na kojem rade filozofi koji su prijavili Barišića i Borasa

Rektorski kolegij Sveučilišta u Zagrebu u užem sastavu jučer je donio prijedlog upisnih kvota u akademskoj god. 2017./2018. kojim je za dvopredmetni studij filozofije na Hrvatskim studijima predviđeno 0 upisnih mjesta. Senat je danas taj prijedlog podržao sa 10 suzdržanih i jednim glasom protiv.

Zahvaljujući ovoj odluci, koja je u mnogim segmentima donesena u sumnjivim procedurama ili čak izravno protivno zakonima, od sljedeće godine na HS-u više neće postojati studij filozofije. Još jednostavnije rečeno – studij filozofije na HS-u naprasno je ukinut.

Slučajno ili ne, Sveučilištu se na odstrelu prvi našao upravo odjel na kojem su zaposleni filozofi koji su podnijeli prijave za plagijat protiv ministra Pave Barišića, ali i prijave protiv nekih drugih čelnih ljudi na sveučilištu kao što su rektor Damir Boras i prorektor Ante Čović. Pritom je riječ o Studijima s kojima su neki od navedenih godinama bili u sporu.

Ukloniti bolje, makar i silom

U odluci kolegija kao jedan od ključnih razloga za svođenje kvota upisa na nulu ističe se argument triplikacije studija filozofije. Drugim riječima studij je trebalo ukinuti jer na Sveučilištu osim njega postoje još dva studija filozofije – jedan na Filozofskom fakultetu, a drugi na Fakultetu družbe Isusove.

Na prvi pogled takva se odluka može činiti racionalnom, kao da ide u smjeru integracije sveučilišta. No problem je u tome što su Hrvatski studiji bili najbolje ocijenjeno visoko učilište koje izvodi programe u društvenim i humanističkim znanostima, u ciklusu 2013./14, a za tu povoljnu ocjenu u velikoj je mjeri bio zaslužan upravo Odjel za filozofiju. Pitom je na odsjeku radilo samo i to prosječno najcitiranijih filozofa u zemlji.

Način upravljanja i smjer razvoja koji je dobio te ocjene nasilno je promijenjen kada je rektor Damir Boras svojevoljno postavio izv. prof. Maria Grčevića za voditelja (dekana), kojega Znanstveno-nastavno vijeće nije izabralo (on je ispao u drugom krugu glasanja) i o čijemu se imenovanju Znanstveno-nastavno vijeće kasnije negativno očitovalo.

U siječnju je Senat izglasao zakonski i statutarno spornu odluku kojom Hrvatski studiji prestaju biti sveučilišni centar i postaju sveučilišni odjel, usprkos Borasovim višekratnim obećanjima da će postati fakultet. Status sveučilišnog odjela sporan je, među ostalim, i zato što zakon propisuje da odjel može izvoditi nastavu iz samo jednog znanstvenog polja, a na HS-u se izvodi nastava iz sedam polja koja spadaju u tri različita znanstvena područja. Jednostavno govoreći HS ima previše studija koji pokrivaju previše polja i područja da bi se mogao zakonski svesti na odjel. No hrvatsko iskustvo pokazuje da se zakoni daju mijenjati, ako treba i s retrogradnim učinkom.

Zašto su Hrvatski studiji postali sveučilišni odjel, a ne fakultet?

Nije trebalo dugo čekati da postane jasno zašto je studij trebalo derogirati u odjel makar i protivno zakonu i Statutu Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi razlog je taj što se za sveučilišni odjel moglo imenovati stručno vijeće u koji će ući ljudi koji nisu zaposlenici Hrvatskih studija, a iz kojega će biti isključeni svi nepodobni nastavnici HS-a. Tako su u privremeno znanstveno-nastavno vijeće (ZNV) imenovani gore spominjani prorektor Čović i akademik Ježić, uz dvije bibliotekarke i vanjske suradnike, a isključeno je čak 22 nastavnika koji su se u prošlosti usudili propitivati odluke Borasa i njegovog čovjeka Grčevića. U privremeno vijeće nije ušao niti jedan predstavnik Odjela za filozofiju, očito s namjerom da on ukine. To ne bi bilo moguće učiniti da su Hrvatski studiji postali fakultet.

Drugi razlog je taj što će Grčevićevo polje kroatologije očito postati ono polje kojim se bavi sveučilišni odjel Hrvatski studiji, a ostala polja će se redom eliminirati kako bi djelovanje HS-a bilo usklađeno sa zakonom. Ubrzo će najvjerojatnije slijediti odstrel psihologije koja se teško može uklopiti u kroatološki profil Hrvatskih studija, a predstavlja ozbiljnu konkurenciju psihologiji na Filozofskom fakultetu.

Filozof Tomislav Janović s HS-a kaže da u uvjetima kada nema niti jednog filozofa HS-a u ZNV-u kao jedini predstavnik tog polja preostao je prorektor Čović koji ima čitavu povijest sukoba ne samo s pojedincima s Odjela za filozofiju HS-a već i sa institucijom u cjelini.

„Stoga je prijedlog dodjeljivanju nultih upisnih kvota za studij filozofije koji je bio predložio Čović potpuno očekivan. U ovom slučaju moglo bi se reći da je na djelu klasičan sukob interesa tim više što je on prethodno obašao funkciju pročelnika Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu“, rekao je Janović.

Zašto je filozofija bila prva na udaru?

Filozofija se prva našla na udaru iz tri osnovna razloga.

Prvo, studij filozofije na Hrvatskim studijima predstavlja jedinu ozbiljnu konkurenciju studiju na Filozofskom fakultetu s kojega dolaze rektor Boras, Čović i Ježić.

Drugo, studij filozofije na HS-u njeguje analitički smjer – sa snažnim naglaskom na logiku, kritičko mišljenje, jasno izražavanje, suvremenu filozofiju anglo-američkog kruga i snažan oslonac na prirodne znanosti – koji se njeguje još samo u Rijeci i koji je antipatičan vladajućim filozofima poput Čovića i Barišića.

Treće, filozofi s Hrvatskih studija stvaraju previše problema Borasu, Čoviću i Barišiću, propitujući njihove odluke i metode djelovanja, ali i od ranije propitujući kvalitetu njihovog znanstvenog opusa. Osim toga poznato je da su Ježić, Čović i Barišić godinama bili u sporu s Hrvatskim studijima s kojih su izbačeni 1990-ih godina.

Konačno problem je također u tome što filozofi s HS-a, usprkos puno skromnijim sredstvima koja su im na raspolaganju, ostvaruju znatno bolje znanstvene rezultate od Čovića, Barišića i njima bliskih suradnika.

Primjerice, podaci Google Scholara pokazuju da nastavnici Odsjeka za filozofiju na HS-u u prosjeku imaju 43,1 citata po zaposleniku, na FF-u u Zagrebu 25,5, a na FFDI-ju 11.

„Argument paralelizma u ovom slučaju je besmislen jer se tri studijska programa filozofije na Sveučilištu u Zagrebu međusobno poprilično razlikuju, a to se osobito odnosi na studij na HS-u. Postojanje različitih pristupa filozofskim problemima normalna je sveučilišna pojava u svijetu pa na mnogim sveučilištima koegzistiraju paralelni programi filozofije. Osobito se to odnosi na programe koji njeguju tzv. kontinentalni i analitički pristup. Nikada i nigdje ne događa se da jedni žele uništiti druge“, rekao je Janović

Tko je sljedeći?

Sljedeće polje koje će najvjerojatnije biti eliminirano s Hrvatskih studija je psihologija. Iako je to najatraktivniji studij na HS-u, po mnogima atraktivniji od sličnoga na FF-u zbog praktičnih vještina koje studenti stječu u klinikama, ali i zbog velike izbornosti, on se teško može uklopiti u planirani i najavljeni kroatološki profil Hrvatskih studija. Jedna od naznaka da je psihologija sljedeća nalazi se u Preporuci Čovićeva Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa Hrvatskih studija u kojoj se psihologija uopće ne spominje. Nakon psihologije, vjerojatno će na udar doći i sociologija, koja se kani pretvoriti u studij iseljeništva, te povijest kao studiji koji su paralelni onima na Filozofskom fakultetu.

Što je tu problematično?

Osim kršenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statuta Sveučilišta u Zagrebu, osim pravnog vakuuma koji je nastao pretvorbom HS-a u sveučilišni odjel, osim kršenja procedura i dobrih akademskih običaja, osim šikaniranja neistomišljenika i srozavanja akademskih kriterija, ovdje je problematično i to što sudbinu hrvatskih obrazovnih institucija ne kroje znanstveno-nastavni kriteriji i promišljene upisne politike, nego osobni interesi nekolicine akademskih moćnika koje podržava zaplašena ili nezainteresirana većina.

Među ostalim, bez presedana je činjenica da je čak i novo privremeno Znanstveno nastavno vijeće HS-a bilo za reduciranje upisnih kvota za studij filozofije sa 30 na 15 studenata, a ne za njihovo svođenje na nulu. Na sjednici ZNV-a jedan od njegovih članova, Čović predlagao je kvotu 0, no Vijeće je ipak odlučilo da će kvota biti 15. Međutim, Rektorski kolegij je unatoč tome, po prvi puta u povijesti, odlučio umiješati se u odluku sastavnice o upisnim kvotama.

U kojem smjeru idu Hrvatski studiji?

Čini se da su Boras, Čović i Grčević odlučili Hrvatske studije reducirati na kroatologiju i pomoćne discipline, uz dodatni naglasak na hrvatsku dijasporu. Naime, prijedlog je da se upisne kvote za studij filozofije prenamijene u upisne kvote za studente iz hrvatske dijaspore koji bi dolazili nešto studirati na Hrvatske studije, a u planu je i pokretanje programa hrvatskog iseljeništva, za koji se već raspisuju natječaji za radna mjesta – iako program još nije ni osmišljen, a kamoli upućen u proceduru ili odobren, piše Nenad Jarić Dauenhauer za Index.hr.

54 komentara

54 Comments

  1. Vanja Mihalić

    14 ožujka, 2017 u 4:17 pm

    Sramim se zemlje u kojoj živim radi ovakvih postupaka. Za ovo se ja nisam borio.

  2. Vladislav Horžić

    14 ožujka, 2017 u 4:23 pm

    Ha ha ! Bosna uzvraća udarac ! Nedaju se nedaju ali će bome doći dan kada će otići kako su i došli ! Hrvati moraju dići svoj glas ! Dosta je terora tih “Rvatina” !

    • Kristijan Bartulic

      14 ožujka, 2017 u 7:49 pm

      neznam da si se bunia protiv frljica?ili protiv markovine?ili protiv cifuta ili protiv poturceni vlaha?
      zato ti lipo jeben mater medju zube kojeg je vola okotila ahahaha

    • Vladislav Horžić

      14 ožujka, 2017 u 7:52 pm

      Kristijan Bartulic -E pa ovo je krasno,pa kad je tako jebem i ja tebi onu usranu mater koja te otelila takvog vola nekulturnog !

  3. Danijel Tomljanović

    14 ožujka, 2017 u 4:27 pm

    Kretena je uvijek bilo biti će ih i dalje.
    Kad si dozvole da ih je… Jedan članak na portalu neće ništa izmijeniti, ali ako se stvori dovoljna kritična masa i ako to mediji malo bolje poprate tada se stvari mogu i mjenjati, ovako ne.
    Imam osjećaj da je cijeli sustav inertan, a pogotovo profesori i studenti HS. Da je to u nekoj drugoj zemlji EU svi bi bili na nogama.

    A gdje je sada taj famozni Jokić? Kaj se sada ne javlja? Kaj mlati o kurikularnoj reformi, a ne napravi ništa. Neka sada pomogne HS pa skupio je 40000 ljudi na ulicu.
    Boli njih sve jedna stvar, a mene češe jer mi djete studira na tom faksu, a više nije ni faks nego nekakav sveučilišni odjel.
    A neš naziva!

  4. Drago Majetić

    14 ožujka, 2017 u 4:29 pm

    Sereš i novinar si.

  5. Maja Tadin

    14 ožujka, 2017 u 4:31 pm

    Pa se ti bori, Cervantesu!

  6. Dario Dačo Marjanović

    14 ožujka, 2017 u 4:33 pm

    FUUUJ ! Cim vidim Index.hr cijeli clanak kaj sam procitao zaboravljam i poserem se na njega…

    • Vanja Mihalić

      14 ožujka, 2017 u 4:43 pm

      Sve je točno što je napisao o uspjesima HS. Znam nekoga tko tamo radi i zaista je to tako.

    • Marijan Milinović

      14 ožujka, 2017 u 4:44 pm

      Dario, to ti je zbog toga shto ti je preostala mozdana stanica morala preuzeti funkciju sranja
      Pored one za funkciju disanja
      Shteta, mogo si tu za to upotrijebiti

    • Dario Dačo Marjanović

      14 ožujka, 2017 u 4:44 pm

      Ali nadam se da shvacate zasto je moj komentar na cijelu pricu negativan…

  7. Marijan Milinović

    14 ožujka, 2017 u 4:41 pm

    Klerofashisticka hdzova govna

  8. Marijan Milinović

    14 ožujka, 2017 u 4:42 pm

    Ovo mozemo zahvaliti ne 18% biraca hdza vec 50% onih koji ih su svojim neizlaskom pretvorili u 36%

    • Dean Ćurić

      14 ožujka, 2017 u 4:49 pm

      Ne sudjelovanjem na izborima sudjelujes u pljački i tihom genocidu nad vlastitom narodom jbga

      • Zora Grabić

        14 ožujka, 2017 u 7:34 pm

        čudna Vam je logika – zašto bi itko morao/trebao glasovati ZA “one prave” ili ZA tzv. “manje lošu opciju”? Suština demokratskih izbora je birati i glasovati ZA neku političku opciju kojoj dajete povjerenje – dakle, istina je apsolutno suprotna; upravo oni koji nisu izašli na izbore (pod uvjetom da su to radili zbog uvjerenja, a ne lijenosti) imaju moralno pravo kritizirati jer nisu niti birali (tj. svoju građansku dužnost proveli su tako da nisu dali legitimitet bilo čijem izboru)
        – naravno, pojedinci ne mogu niti zamisliti slučaj u kojem netko nije za HDZ, a da istovremeno nije za SDP, kao niti za MOST ili bilo koju drugu političku stranku (naime, istina je kako prosječan građanin uvijek može “odabrati” politički/svjetonazorski blisku opciju, međutim, kada te moguće opcije predstavljaju ljudi kojima ne vjerujemo – tada je vjerodostojnije i demokratskije ne dati glas ikome)

    • Marijan Milinović

      14 ožujka, 2017 u 7:21 pm

      Dean, sudjelujesh josh vishe ako ne izadjesh na izbore jer tako hdz dolazi na vlast
      I sdp

    • Vanja Mihalić

      15 ožujka, 2017 u 7:38 am

      Kako god napravio moroni koji čine većinu izglasati će krivo. Nikad nemojte podcijeniti moć čimpanzi koje smatraju da su pametni i da oni znaju odabrati. A takvih je gomila.

    • Marijan Milinović

      15 ožujka, 2017 u 8:19 am

      Ja bi to volio vidjet, 2-3 izbora sa >90% izlaznoshcu pa da vidimo

  9. Filip Kralj

    14 ožujka, 2017 u 4:50 pm

    možda zato što je studij filozofije kao takav beskoristan za tržište i burzu rada ?

    • Marko Ferek

      14 ožujka, 2017 u 5:15 pm

      Svi u konobare?

    • Filip Kralj

      14 ožujka, 2017 u 5:22 pm

      ne nužno al bolje i to nego da čovjek narući kavu a konobar mu počne filozofirat o kavi i tko ju je sve pio i zašto kroz povijest čovječanstva

    • Marijan Milinović

      14 ožujka, 2017 u 7:22 pm

      Filip, kada bi malo bolje poznavao tematiku ne bi takvu glupost provalio

    • Filip Kralj

      14 ožujka, 2017 u 7:42 pm

      Marijan Milinović ako poznajete tematiku recite koji su kolegiji filozofskog studija imalo korisni za bilo koji posao kod bilo kojeg privatnika u bilo kojem području ekonomije – proizvodnja, industrija, poljoprivreda, turizam

      ili mi nađite oglas za posao gdje se traži diplomirani filozof, evo najlakši način da dokažete kako pričam gluposti

    • Goran Skaramuca

      14 ožujka, 2017 u 8:32 pm

      prika moj drž se ti te tvoje filozofije a ovu ostavi za nekog drugog…čim tražiš oglas za filozofa to dovoljno govori gdje ti je limit…

    • Vanja Mihalić

      14 ožujka, 2017 u 8:39 pm

      Svrha filozofije je spoznaja istine; spoznati istinu (odnosno biti mudar) znači spoznati uzroke.

      Ako ne želiš zemlju znanja(a bez znanja nema ni standarda) onda ti filozofija ne treba.

    • Dolores Gregović

      15 ožujka, 2017 u 6:23 am

      A zašto kod privatnika? Zašto u polju ekonomije? Zašto netko ne bi npr. radio u školi i učio djecu logici i korištenju mozga?
      A ako ćemo o oglasima- trenutno je ionako većina svih oglasa u svim strukama s visokom spremom za stručno osposobljavanje umjesto za redovno zapošljavanje tako da nam rasprava nema smisla.
      Nisam studirala filozofiju ali uzela sam neke kolegije s odsjeka i mogu reći da su mi to bila neka od najljepših iskustava u toku studija i rijetka prilika da koristim mozak za išta osim štrebanje.

    • Marijan Milinović

      15 ožujka, 2017 u 8:05 am

      Hrvatski, strani jezici, povijest…

    • Marijan Milinović

      15 ožujka, 2017 u 8:08 am

      Ajmo ovako uceci neki strani jezik ti ucish i kulturu tog naroda
      Bez poznavanja kulture nekog naroda teshko je trgovat sa tim narodom
      I gle cuda kako filozof pomaze gospodarstvu i gospodarskoj suradnji

    • Filip Kralj

      15 ožujka, 2017 u 10:05 am

      hrvatski – kroatistika, strani jezici – anglistika, romanistika, germanistika itd., povijest – historiografija, kultura – povijest umjetnosti, antropologija, sociologija itd.

      sve sto ste nabrojali ne uci se na filozofiji, stoga je zakljucak da se s filozofijom moze jedino radit u prosvjeti i skolstvu, a ako je tako 1 studij za cijelu HR je dovoljan za narednih 1000 godina i taj 1 reproducira vise filozofa nego sto ih mozemo zaposliti

    • Marijan Milinović

      15 ožujka, 2017 u 10:42 am

      Ajmo ovako
      Filozofski studij treba sveucilishtu zbog propitkivanja, tebi ne treba
      Ak ne vjerujesh meni vjeruj starim grcima
      Ono shto je pak tu smijeshno da se priznaje filozofija na dogmatskom fakultetu koji zapravo ne bi niti smio bit dio sveucilishta
      Ono shto je drugo smijeshno da se ukida filozofija koja je od njih 3 imala najbolje rezultate
      I ono shto je najbolje tebi upit koji qrac onda imamo teoloshki studij?

    • Filip Kralj

      15 ožujka, 2017 u 11:01 am

      teološki studij je jednako koristan za društvo i ekonomiju kolko i filozofija, sapienti sat

    • Vanja Mihalić

      15 ožujka, 2017 u 6:42 pm

      Filip ahahaha…. Nasmijao si me sad…. Kakve veze teologija ima s ičim?? Ahahaha…..

    • Filip Kralj

      15 ožujka, 2017 u 8:34 pm

      Marijan Milinović nisam ja rekao da filozofija nije znanost, rekao sam da je beskorisna za tržište i ekonomiju, a za prosvjetu je dovoljan 1 filozofski fakultet za cijelu državu

  10. Skok sa vodkom

    14 ožujka, 2017 u 4:51 pm

    Valjda su Švabe ekspeditivnije od nas pa će brže donesti odluku o autoplagijatorstvu ministra i popišaju po premijerovoj glavi.

  11. Mihovil Shewa Masnic

    14 ožujka, 2017 u 5:16 pm

    Zemlja znanja

  12. Dinko Stojčević

    14 ožujka, 2017 u 5:49 pm

    hahaha…HAHAHA…strava…

  13. Vanja Novoselac

    14 ožujka, 2017 u 7:43 pm

    Ma stoku na fracuski nacin giljotinom pred publikom

  14. Irena Jelić - Katić

    15 ožujka, 2017 u 5:34 am

    Strašno!! Studirala sam povijest i filozofiju na HS i prezadovoljana sam! Profesori su odlični…Filozofija je bila jedna od temelja studija, ovo je sramota…Profesori koje je bilo užitak slušati ostaju bez studenta!! Bravo politika!

  15. Duje Buric

    15 ožujka, 2017 u 9:14 am

    Podržao s 10 suzdržanih i 1 protiv??? Ko je glasao za??? Jesam nešto krivo pročitao?

    • Ivan Bazulic

      15 ožujka, 2017 u 11:25 am

      U senatu sjede 33 covjeka, 22 su bila za, 10 suzdrzanih i 1 protiv.

  16. Emina Smajlovic

    15 ožujka, 2017 u 12:16 pm

    meni je vec muka komentirat ovakve imbecilne poteze. Bez hs i ff studija nece biti revolucija a to znaci da ce oni koji nas izrabljuju to moci nastavit i dalje bez straha jer su ugusili revoluciju koja nije niti pocela.

  17. Suncana Markovic

    15 ožujka, 2017 u 1:17 pm

    Lana Knezevic

  18. MIroslav Krža

    1 srpnja, 2018 u 10:02 am

    Što je tu problematično?

    Osim kršenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statuta Sveučilišta u Zagrebu, osim pravnog vakuuma koji je nastao pretvorbom HS-a u sveučilišni odjel, osim kršenja procedura i dobrih akademskih običaja, osim šikaniranja neistomišljenika i srozavanja akademskih kriterija, ovdje je problematično i to što sudbinu hrvatskih obrazovnih institucija ne kroje znanstveno-nastavni kriteriji i promišljene upisne politike, nego osobni interesi nekolicine akademskih moćnika koje podržava zaplašena ili nezainteresirana većina.

    Izvor: https://geek.hr/znanost/clanak/ukinut-studij-na-kojem-rade-filozofi-koji-su-prijavili-barisica-i-borasa/#ixzz5JzGKoaVl.

    Pitanje je trebalo postaviti:_ “Što ovdje nije problematično?” Očigledno je da je za kršenje zakona na području visokog obrazovanja dovoljno da se udruži nekoliko moćnika, što znači da zakoni ne propisuju način rada visookoobrazovnih jedinica. Da podsjetim, Hrvatski studiji su osnovani da bi se stvorila “prava hrvatska kroatistika” kakve nema na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem vladaju ljevičari. Tako je, još negdje 2001. godine tadašnji dekan FFa Budak započeo javnu akciju protiv HS-a uz pomoć porofesorice Krizmanić, kojoj je kao naknaua u za pomoć dao otkaz radnog staža na FF-u. Ako dalje samo malo dublje analiziramao, vidimo da su se te grupe raspadale i preslagivale tako da su začetnici ove akcije zaboravili što im je cilj. Na kraju prof. Budak je ostao negdje na marginama politike, a uzletio je Damir Boras, da o prof. Ježi
    u i Čoviću i ne govorimo.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Prije nešto više od 27 godina u Hrvatskoj je zaživio Internet kada je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, priopćio je u utorak...

Društvene znanosti

Hrvatska je tijekom posljednjih 11 deset godina uložila 42 milijuna kuna u medicinsku robotiku i razvila uspješan robotizirani sustav za neurokirurgiju, priopćila je u...

Oboljenja i poremećaji

Lista od 195 zemalja i 29 najčešćih karcinoma

Oglašavanje