Connect with us

Znanost

Društvene znanosti

Utječe li zemljopisni položaj na to kako određeni jezik zvuči?


Prema novoj studiji, veća je vjerojatnost da će jezici na većim nadmorskim visinama sadržavati određenu vrstu zvukova koji nastaju kratkim izbačajima zraka.

(FOTO: GEORGE STEINMETZ, NATIONAL GEOGRAPHIC)

(FOTO: GEORGE STEINMETZ, NATIONAL GEOGRAPHIC)

Ova studija, objavljena u časopisu PloS ONE, prva je koja je pokazala kako zemljopisni položaj može utjecati na to kako određeni jezik zvuči.

„Krenuo sam od hipoteze da su određeni zvukovi češći na većim nadmorskim visinama“, kaže autor studije Caleb Everett, antropološki lingvist sa Sveučilišta u Miamiju. „Nisam baš bio uvjeren da ću naći dokaze koji to potkrepljuju, ali kad sam pregledao dostupne podatke, distribucija zvukova i jezika me iznimno iznenadila.“

Everett je, koristeći bazu podataka u kojoj su jezici kategorizirani na osnovi svojih karakteristika, analizirao zemljopisni položaj oko 600 jezika od ukupno njih oko 7 tisuća koliko ih ima na svijetu. Otkrio je da 92 jezika od svih koje je pregledao sadrže izbačajnike. Izbačajnici su zvukovi koji nastaju naglim izbačajem zraka kojemu je podizanjem grkljana prepriječen put kroz usnu šupljinu. Autor napominje da ovakvih zvukova nema u engleskom jeziku.

Štoviše, otkrio je da da se većina ovih jezika govori na, ili u blizini, pet od ukupno šest svjetskih područja velike nadmorske visine. Uključena su područja nadmorske visine od preko 1500 metara.

Ova područja uključuju sjevernoameričke Kordiljere, Ande i Andsku visoravan, Južnoafričku visoravan, visoravan  Istočnoafričkog rasjeda i Etiopsku visoravan te gorje Kavkaz i Javakheti visoravan.

Everett je pretpostavio da je te zvukove lakše proizvesti na većim visinama jer se tlak zraka smanjuje s visinom,a zrak manje gustoće je lakše komprimirati. „Netko će reći da se ovdje radi samo o povijesnim slučajnostima, da nema posebnog razloga zašto se jezici koji sadržavaju izbačajnike govore na većim nadmorskim visinama“, kaže Everett.

„To je moguće, ali nije baš vjerojatno… Nema iznimaka.“

Pa, gotovo da nema iznimaka. Postoji samo jedno područje na velikoj nadmorskoj visini na kojoj nema jezika koji sadrže izbačajnike – Tibetanska visoravan. Everett priznaje da nema objašnjenja za tu iznimku.

Everett trenutno proučava druge moguće poveznice između zemljopisnog položaja i jezika. Nastavlja s istraživanjem hipoteze koju su prvi put 1996. godine predložili lingvist Monroe i drugi, po kojoj klima može utjecati na strukturu slogova jezika.

„Oni zapravo tvrde da ljudi koji žive u toplijim klimama više koriste samoglasnike. Razlog tome je što ljudi u toplijim područjima češće komuniciraju na većim udaljenostima jer provode više vremena vani zbog toplog vremena, a samoglasnici su glasniji od suglasnika“, kaže Everett.

„Ne zagovaram tu hipotezu, ali mislim da su na dobrom tragu“, dodaje.

Izvor: NationalGeographic

4 komentara

4 Comments

  1. Khlog Orrgo

    prosinac 19, 2013 kod 5:03 pm

    utice na sve Rim ,Atina,Bec -zlatni trugao – Balkan

  2. Dejan Artić

    prosinac 19, 2013 kod 5:52 pm

    Normalno.

  3. Kusturica Od Rata

    prosinac 19, 2013 kod 10:07 pm

    zašto ne, i vjera i nošnja i hrana i boja kože itd…

  4. Alisa Smajlovic Muharemovic

    prosinac 19, 2013 kod 10:20 pm

    gthvfdl.xsh

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh