Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Uzrok niže stope preživljavanja srčanog udara tijekom noći u bolničkom okruženju

Kvaliteta CPR-a lošija je kod srčanih udara koji se dogode tijekom noći u bolnici od onih koji se dogode tijekom dana, navodi se u novoj University of Pennsylvania School of Medicine studiji predstavljenoj na godišnjem znanstvenom skupu American Heart Association 14. studenoga.

Istraživači su otkrili da stopa kompresije grudnog koša više varira noću – često ponirući daleko ispod vrijednosti neophodnih za pravilnu cirkulaciju krvi – no prilikom oživljavanja tijekom dana, a spasioci imaju dulje stanke prilikom prebacivanja između kompresije grudnog koša i defibrilatorskih šokova noću. “Naša studija ustanovila je važan faktor koji objašnjava zašto, kao što su prethodna istraživanja pokazala, pacijenti sa srčanim zastojima u bolnicama tijekom dana, imaju više šanse za preživljavanje”, kaže glavni autor dr. Benjamin Abell, MPhil, docent urgentne medicine i ravnatelj kliničkih istraživanja u Penn Center for Resuscitation Science. “Ovi rezultati pokazuju da bi trebalo pokloniti više pozornosti kliničkoj obuci i noćnom osoblju kako bi se poboljšala sigurnost bolnice i stopa preživljavanja pacijenata.”

Autori su proučili 173 srčana udara koja su se dogodila u jedinicama ne-intenzivne njege tijekom dvije godine u tri gradske kliničke bolnice. Pokušaji oživljavanja praćeni su preko uređaja koji prati dubinu kompresije i mjerenja tijekom CPR-a i trajanje stanki tijekom defibrilacije. Rezultati pokazuju da je srednja stopa kompresije grudnog koša bila manja tijekom oživljavanja koja su se dogodila noću, između 23:00 i 07:00, u usporedbi s onima u toku dana – 102 kompresije u minuti, uz stope koje su varirale između 86 i 118, u usporedbi s 107, uz odstupanja između 100 i 114. Stotinu kompresija grudnog koša u minuti smatra se preporučenom vrijednosti, dok dosadašnja istraživanja pokazuju da će prilikom provedbe kompresije na nižim vrijednostima, pacijent najvjerojatnije umrijeti ili će uslijed dugotrajnog pomanjkanja kisika pretrpjeti trajno oštećenje mozga. Osim toga, istraživači su primijetili da su članovi osoblja sporiji prilikom izmjena između kompresije grudnog koša i defibrilacije tijekom oživljavanja noću – zaustavili su kompresije na prosječno 15,8 sekundi uoči defibrilacije pacijenata noću, naspram 11,9 sekundi tijekom dana, te na 4,6 naspram 2,8 sekundi nakon defibrilacije pacijenata.

Među faktorima za koje autori tvrde da bi mogli utjecati na odstupanja u kvaliteti CPR-a danju i noću su: umor, slabija pokrivenost liječničkim kadrom, nedostatak nadzora od strane dežurnih liječnika koji su u manjoj mjeri prisutni tijekom noćnih oživljavanja. No, Abella tvrdi da bi navedena odstupanja mogla biti povezana s raznim intervencijama, uključujući i sve rasprostranjenije korištenje vježbi simuliranja srčanog zastoja, uređaje za praćenje kvalitete CPR-a i osiguravanje povratne informacije u realnom vremenu, lošiju obaviještenost osoblja nakon oživljavanja i kvalitetnije sudjelovanje dežurnih liječnika u skrbi povezanoj sa srčanim udarom.

“Iako rezultati ukazuju na odstupanja u skrbi pacijenata s preživjelim srčanim udarom, kojoj su izloženi preko noći, sada smo dobili odgovor na to u kojem smjeru usmjeriti naše napore kako bismo osigurali primjereniju i sveobuhvatnu sigurnost pacijenata”, zaključuje.

Izvor: University of Pennsylvania School of Medicine

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Oboljenja i poremećaji

Prekovremeni rad poguban je za srce, govore rezultati dugogodišnje studije koja uključuje preko 10 000 londonskih državnih službenika. U istraživanju, objavljenom 12. svibnja u...

Društvene znanosti

Prije nešto više od 27 godina u Hrvatskoj je zaživio Internet kada je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, priopćio je u utorak...

Oboljenja i poremećaji

Pranje zuba tri ili više puta dnevno za 10 posto smanjuje rizik od fibrilacije atrija i za 12 posto rizik od zatajenja srca, pokazali...

Oboljenja i poremećaji

Iako su studije o blagotvornom učinku kave kod zaštite jetre i snižavanja rizika od dijabetesa, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti odavno poznate, ima i onih...

Oglašavanje