Connect with us

Znanost

Wellness i prehrana

Važno je što jedete nakon vježbanja

Mnoge pozitivne zdravstvene koristi od tjelovježbe nastaju neposredno poslije treninga, a ne tjednima, mjesecima ili godinama nakon. Prema studiji objavljenoj u Journal of Applied Physiology na prirodu tih pogodnosti može uvelike utjecati hrana koju jedemo poslije vježbanja.

˝Različita hrana koju unosite nakon vježbanja, proizvodi različite učinke na naš metabolizam˝, izjavio je stariji autor studije, Jeffrey F. Horowitz sa Sveučilišta u Michiganu. Ovo istraživanje nadovezuje se na nekoliko predhodnih studija koje su pokazale da su mnogi pozitivni učinci vježbanja na zdravlje prolazni: pozitivni učinci jednog treninga postupno se smanjuju u roku od nekoliko sati ili dana. Mnoga poboljšanja metabolizma povezana sa vježbanjem potječu u velikoj mjeri od posljednjeg treninga, a ne od povećanja broja treninga per se. Vježbanje se ne odvija u vakumu, već je dio naše svakodnevnice, stoga je iznimno važno sagledati s jedne strane učinak vježbanja, a druge kako ono što jedemo nakon treninga utječe na metabolizam.

Naime, istraživanje je pokazalo da tjelovježba poboljšava osjetljivost na inzulin, pogotovo kada hrana koja se unosi nakon vježbanja ima relativno niski sadržaj ugljikohidrata. Pojačana osjetljivost na inzulin znači da je organizmu lakše da se šećer iz krvi unese u tkiva kao što su mišići, gdje se može pohraniti i koristiti kao energetsko gorivo. Smanjena osjetljivost na inzulin (tj. ˝inzulinska rezistencija˝) je znak dijabetesa tipa II, uz to je i glavni faktor rizika za druge kronične bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti.

Zanimljivo, kada su ispitanici za vrijeme istraživanja jeli relativno niskokalorični obrok poslije vježbanja, to nije pojačalo osjetljivost na inzulin ništa više nego kada su unosili hranu sa dovoljno kalorija koliko je potrebno da nadoknade ono što su potrošili za vrijeme tjelovježbe. To sugerira da se i bez gladovanja nakon vježbanja još uvijek mogu požnjeti neke od značajnih zdravstvenih dobrobiti. Letak ˝Energetski deficit nakon vježbanja, povećava mobilizaciju lipida, ali ne doprinosi vježbom induciranom povećanju osjetljivosti na inzulin.˝, pojavljuje se u online izdanju časopisa. Autori su Sean A. Newsom, Simon Schenk, Kristin M. Thomas, Matej P. Harber, Nicolas D. Knuth, Haila Goldenberg i dr. Horowitz. Svi su djelatnici Sveučilišta u Michiganu. American Physiological Society (APS: www.the-aps.org) objavilo je istraživanje.

Istraživanje je obuhvatilo devet zdravih muškaraca u dobi između 28-30 godina. Oni su u četiri puta boravili u bolnici unutar Michigan Clinical Research Unit in University of Michigan. Svaki zasebni boravak trajao je pribižno 29 sati. Boravak u bolnici započinjao je noćenjem, jer je bilo potrebno da ujutro ispitanici budu natašte. Sesije vježbanja započinjale su u jutarnjim satima. Četiri posjeta bolnici razlikuju se prvenstveno po obrocima koji su se jeli nakon vježbanja. U nastavku su opisana četiri različita posjeta:

1. Nisu vježbali i unosili su onoliko kalorija koliko je dovoljno da nadoknade dnevnu potrošnju. Ovo je bila kontrola.

2. Radili su vježbe umjerenog intenziteta oko 90 minuta, o potom su unosili hranu koja je odgovarala njihovom kalorijskom gubitku. Obrok je i sadržajno također bio uravnotežen da bi na odgovarajući način uskladili svoje izdatke.

3. Vježbali su umjerenim intenzitetom oko 90 minuta, a zatim uzimali hranu sa relativno niskim udjelom ugljikohidrata, ali su unosili dovoljno kalorija da nadoknade potrošnju. Ova prehrana siromašna ugljikohidratima sadržavala je približno 200 grama ugljikohidrata, što je manje ugljikohidrata nego kod uravnotežene prehrane iz vježbe 2.

4. Vježbali su oko 90 minuta umjerenim intenzitetom, a zatim jeli relativno nisko kaloričnu hranu, uvjet je bio da unesu manje energije nego što su je potrošili (unosili su oko jednu trećinu kalorija manje nego u prethodana dva boravka u bolnici). Hrana je sadržavala relativno visok sadržaj ugljikohidrata da nadoknadi ugljikohidrate ˝spaljene˝ tijekom vježbe.

Vježba se izvodila na stacionarnom biciklu i ergometru. Poredak kojim su ispitanici izvodili sesije bio je randomiziran. U tri sesije vježbi, zabilježen je podjednak trend povećanja osjetljivosti na inzulin. Međutim u sesiji u kojoj su ispitanici unosili hranu s manje ugljikohidrata, ovo poboljšanje osjetljivosti na inzulin bilo je znatno više nego u preostala tri. Iako je gubitak težine važan za poboljšanje metaboličkog zdravlja u ljudi prekomjerne tjelesne težine i pretilih, ovi rezultati pokazuju da ljudi još uvijek mogu požnjeti značajne zdravstvene koristi od vježbe bez gladovanja ili gubitka težine, rekao je dr. Horowitz. Studija također učvršćuje dokaze da svaka pojedinačna sesija vježbanja može utjecati na fiziologiju i da različita hrana koju unosimo poslije vježbanja može proizvesti različite fiziološke promjene.

Istraživački tim sada izvodi eksperimente na pretilim ljudima. Cilj je odrediti minimalnu količinu vježbi koja će pojačavati osjetljivost na inzulin barem tijekom sljedećeg dana.

Izvor: sciencedaily.com

Nastavi čitati
Advertisement
Možda vas zanima...

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Wellness i prehrana

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh