Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Ekologija i okoliš

Velika opasnost od slatkovodnog zakiseljavanja

Nisu samo oceani u opasnosti…


O acidifikaciji (zakiseljavanju) koja je dostigla rekordne iznose kod oceana smo već pisali, no nije to sve. Neki se slatkovodni sustavi također ubrzano zakiseljavaju zahvaljujući porastu emisije ugljičnog dioksida, pokazala je tako studija njemačkih znanstvenika koja je povećala strahovanje za budućnost kako ribljeg fonda, tako i kvalitete same vode.

Svega je jedan posto svih svjetskih zaliha vode slatkovodno i u njima je otprilike 40 posto svih svjetskih riba. U svijetu se koristi 70 posto slatkovodnih rezervi u poljoprivredi, uključujući navodnjavanje, akvakulture i stočarstvo, prema organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

Brojne su studije već upozoravale su na opasnost narušavanja bioraznolikosti oceana te sveukupne produktivnosti i morskog života zbog zakiseljavanja koje je nastupilo kao rezultat izgaranja fosilnih goriva te posljedičnog povećavanja razina ugljičnog dioksida.

Studije o slatkovodnim sustavima su rjeđe, no nedavno je objavljena jedna u stručnom časopisu Current Biology i pokazuje, nažalost, da se i slatkovodni sustavi zakiseljavaju. Naime, znanstvenici su proučavali razne podatke koji su prikupljani od 1981. do 2015. u velika četiri slatkovodna rezervoara u Njemačkoj.

Saznali su tako za kontinuirani porast ugljičnog dioksida u vodi i porast pH, mjere kiselosti ili lužnatosti vode, od 0,3, izvijestila je Linda Weiss, voditeljica istraživanja. “To je puno brže nego u oceanima jer se ne predviđa zakiseljavanje oceana za 0,3 pH do 2100.”, objasnila je Weiss.

Ubrzani rast ugljičnog dioksida ima utjecaj na planktonske račiće, inače važan izvor hrane za ribe, jer on umanjuje njihovu sposobnost da predvide grabežljivce da bi se obranile, otkriva istraživanje. To ujedno znači da ih može biti u kraćem razdoblju više i pojedeno čime se umanjuje količina hrane za ribe, poručuje Weiss napominjući kako je još rano za detaljnije zaključke.

“Prvi znak spomenutog slatkovodnog zakiseljavanja bi mogla biti loša kvaliteta vode zato što se čini da bakterije koje proizvode toksine bujaju u tim višim koncentracijama ugljičnog dioksida u slatkoj vodi”, ispričao je Caleb Hasler, profesor sa sveučilišta Winnipeg koji proučava očuvanje vodnih sustava.

Hitne nove studije su potrebne kako bi se procijenio potencijalni ekonomski i ekološki utjecaj zakiseljavanja rijeka, potoka i jezera, znanstvenici upozoravaju.

Studija iz 2015. provedena na velikim sjevernoameričkim jezerima, inače najvećem slatkovodnom sustavu na planeti otkrila je da se zakiseljavaju istom brzinom kao i oceani. Weiss tvrdi kako bi objašnjenje različitih zaključaka tog i njezinog istraživanja moglo biti u tome što je različita veličina vodene mase ili u geologiji.

“Željeli bismo imati više podatka iz cijelog svijeta kako bismo mogli odrediti je li u pitanju globalni fenomen ili pak postoje geografske razlike”, kaže Weiss.

Nastavi čitati
Advertisement
Možda vas zanima...

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh