Connect with us

Znanost

Ekologija i okoliš

Velika prilika Hrvatske na tržištu ekoproizvoda vrijednom 23 milijarde eura

880988098

Ekoproizvodnja ima svijetlu budućnost, a Hrvatska ima posebno veliku priliku u tom sektoru jer je sastavni dio najvećeg tržišta za takve proizvode u svijetu – Europske unije, zaključak je Okruglog stola Ekoproizvodnja koji se u organizaciji Poslovnog dnevnika održao u Zagrebu. Ekoproizvodnja je velika prilika za Hrvatsku, ali se mora dogoditi “klik” u glavama ljudi da se ne orijentiraju samo na sijanje pšenice i kukuruza. Više o ovoj temi, doznajte u nastavku.

Europsko tržište organskih te bio i eko proizvoda vrijedilo je u 2012. godini, za koju zadnju postoje službeni podaci, 23 milijarde eura. Najviše otpada na Njemačku sa 6,6 milijardi eura, nakon toga dolaze Francuska s 3,8 milijardi i Velika Britanija s 1,9 milijardi eura.

Prosječno najviše na ekološke proizvode troše Danci, i to 159 eura godišnje po stanovniku, a slijede Austrijanci sa 127 eura. Kako pojašnjava Darija Musulin, načelnica za ekoproizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, za Hrvatsku još ne postoje precizni podaci jer ćemo u EU statistiku ući tek od 2013. godine, no po nekim izvorima se procjenjuje da je vrijednost našeg tržišta 104 milijuna eura, od čega 15 posto otpada na ekološko vino.

U Europskoj uniji je pod ekološkim tretmanom ukupno 9,6 milijuna hektara, što je velik rast zadnjih godina jer je samo 2002. godine bilo svega 5,8 milijuna hektara ekoloških površina. Najviše takvih površina ima Španjolska, 1,8 milijuna hektara, druga je Italija s 1,1 milijuna, a slijede Njemačka i Francuska. Očekuje se da će za 2013. podaci pokazati da je ukupna ekološka proizvodnja u EU premašila površinu od 10 milijuna hektara. Na zajedničkom tržištu je u 2012. bilo 270 tisuća subjekata vezanih uz ekoproizvodnju, od čega 235,4 tisuća proizvođača.

Hrvatska je još skromna po tom pitanju jer ukupno raspolažemo sa svega 40 640 hektara površina koje su na neki način povezane s ekološkom proizvodnjom. Od toga je 17 301 hektar službeno u ekoproizvodnji, a ostatak je u nekoj od prijelaznih faza prilagodbe. Na našem tržištu djeluje na ekotržištu ukupno 1706 subjekata, od čega 1609 proizvođača. Od ukupnih površina, 20,5 tisuća hektara se odnosi na oranice, a 14,3 tisuće na pašnjake.

Polje (foto: Thomas Euler / Flickr)

Visokodohodovni voćnjaci, vinogradi, maslinici te posebice površine za povrće su zastupljeni s malim ili čak i simboličnim vrijednostima. “Istraživanje tržišta pokazalo je da veliki broj Hrvata nije niti upoznat s ekoproizvodnjom i njezinom vrijednošću. Samo 10 do 15 posto građana redovito kupuje ekološke proizvode, a 54,4 posto ih kupuje rijetko. Od onih koji kupju, 54,5 posto njih to čini u trgovačkim lancima, 37 posto na tržnicama, 17 posto u specijaliziranim trgovinama,te 13,6 posto u drogerijama”, navodi Musulin.

Da je stanje u hrvatskoj ekološkoj proizvodnji vrlo konfuzno, potvrđuje i Marin Fucijaš, vlasnik tvrtke za inspekciju ekoproizvodnje “Prva ekološka”. “U Hrvatskoj nisu riješeni neki temeljni preduvjeti za bilo kakvu poljoprivredu, a samim tim i za ekološku. Za početak, ima puno neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na puno zemljišta. Ne možete nekome dati najam zemlje na godinu dana – to ne funkcionira. Uvjeren sam da imamo i milijun hektara državne i privatne neobrađene zemlje za koju ne postoje čisti papiri. Što se tiče ekoproizvodnje, u praksi svaki dan uviđam da nemamo stručnog kadra koji bi mogao savjetovati i pratiti ovaj sektor. Štoviše, sve češće se susrećem da moji novi zaposlenici, mladi agronomi, ne mogu prepoznati djetelinu ili suncokret u nekoj fazi rasta, a da o nekim poljoprivrednim procesima niti ne govorim”, kaže Fucijaš.

Dodaje da često i njegova inspekcijska tvrtka, iako joj je formalno to zakonski zabranjeno, izlazi proizvođačima u susret sa savjetima što i kako učiniti. “Od 21 hrvatske županije, njih devet nema savjetodavnu službu za ekoproizvodnju, a usudio bih se reći da u čitavom sustavu postoji samo jedna osoba koja zbilja zna što radi, a ona za godinu ili dvije ide u mirovinu”, navodi Fucijaš. Na njegovom tragu je i Jurica Jašinski, vlasnik Farma Apexa iz Vojnića koji je sa svojim kolegama iskrčio 700-injak hektara zemljišta u tom dijelu Hrvatske te je pokrenuto 15 tvrtki iz sektora ekoproizvodnje. “Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i inertnost birokracije nam onemogućava neki jači iskorak. Mi za većinu toga zemljišta ne možemo dobiti poticaje jer ono nije registriranu u ARKOD-u i drugim bazama podataka. Najžalosnije je da mi ni sami ne znamo, usprkos velikom trudu, kako probiti te barijere jer nas u svakoj instituciji upućuju da na neku drugu jer da su oni nenadležni ili da ne znaju što nam je činiti”, žali se Jašinski. Primjer OPG-a Božice Žeželj iz Budinšćine u Zagorju pokazuje da se ipak i s malim, ali kvalitetnim količinama robe može uspjeti na tržištu. Njezino ex-vlastelinsko imanje, na kojem se proizvodi hrana od oko 900. godine, raspolaže s 10-ak hektara, a glavni artikal su joj jabuke koje se uzgajaju na 3,6 hektara. “Kada smo se odlučili za ekoproizvodnju imali smo u našem voćnjaku urod od 60-ak tona jabuka godišnje.

Povrće (foto: Martin Cathrae / Flickr)

U prijelaznom razdoblju to je palo na šest tona, a nekad i na manje. Iako smo bili u panici, s vremenom smo shvatili pravu vrijednost ekološke proizvodnje i ne mogu reći da smo požalili”, kaže Žeželj koja se na ovaj način proizvodnje odlučila u suradnji s Bio vegom, najvećim domaćim lancem ekotrgovina pod brendom Bio-bio. Vlasnica Bio vege, Jadranka Boban, kaže da je vrlo teško bazirati trgovački lanac na isključivo domaćom proizvodnji. “Mi u našem lancu držimo oko 3000 artikala, od čega 30 posto otpada na domaće proizvođače. Svjesna sam da se mnogi manji proizvođači ne odlučuju na prisutnost u velikim trgovačkim lancima zbog strogih i nepovoljnih uvjeta te malih marži. No, i trgovina ima svoju logiku i interes pa ni mi ne poslujemo sa svim domaćim proizvođačima ekoproizvoda”, kaže Boban. Kao veliki problem vlasnica Bio vege vidi nelojalnu konkurenciju koja bez ikakvih kriterija i certifikata prodaje robu reklamiranu kao bio, eko ili organsko.

Nepovoljni uvjeti u velikim trgovačkim lancima bili su i razlog da tvrtka Eko Sever vlasnika Marija Severaizađe iz njih i orijentira se na vlastiti prodajni sustav. “Pomaka u zadnjih 20 godina ima, ali sve je to presporo. Od kada smo ušli u EU, mi nemamo problema s prodajom naših proizvoda. Što ne prodamo u vlastitom prodajnom lancu, ide poznatom kupcu u Italiju i Njemačku. I on veliki problem vidi u sivom tržištu koje ruši cijenu i kvalitetu te zbunjuje kupce.

“Inspekcije kontroliraju samo registrirane ekoproizvode, s kojima u pravilu nema nikakvih problema, no ne postoji rješenje što s onima za koje se službeno ne zna”, pita se Sever. Milka Kosanović, voditeljica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da je problem što se poljoprivreda u Hrvatskoj i dalje ne promatra kroz ekonomsku prizmu te se već godinama inzistira na nekoj tradiciji sadnje nekonkurentnih i niskodohodovnih žitarica. “Ekoproizvodnja je velika prilika za Hrvatsku, ali se mora dogoditi “klik” u glavama ljudi te da se ne orijentiraju samo na sijanje pšenice i kukuruza. Mora se puno napraviti i po pitanju uređenja sustava, pogotovo u sferi imovinsko pravnih odnosa s državnim i neobrađenim privatnim zemljištem. Privatno vlasništvo je nepovredivo, ali isto tako vlasništvo i obvezuje”, naglašava Kosanović.

Izvor: Članak je preuzet s portala Poslovni.hr

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

3 komentara

3 Comments

  1. Davor Krizmanić

    prosinac 6, 2014 kod 1:22 pm

    Ima Hrvatska i mnoge druge prilike samo da se pametno radi…

    • Mak

      prosinac 6, 2014 kod 10:01 pm

      Upravo to, kad bi se više ulagalo, a manje prodavalo, i kad se ne bi uvozili proizvodi koji se mogu proizvesti u Hrvatskoj, gdje bi bili.

  2. Antun Lukšić

    prosinac 6, 2014 kod 4:58 pm

    a tko će raditi??To nije posao za pametne a budale otišle u politiku!!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh