Connect with us

Znanost

Hrvatska u znanosti

Veliki kit uočen kod Visa!

Tijekom posljednjih dvadesetak dana Plavi svijet je primio nekoliko dojava o opažanjima velikog kita u području Visa. Prvo opažanje bilo je 12. travnja kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari s nekoliko koćarica. Nakon toga 22. travnja primljena je dojava sa snimkama o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale te sa sjeverne strane otoka Visa i prema otoku Sv. Andriji.

Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 m, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 m. Veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim područjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetički je različita od atlantske.

Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća, što ovu populaciju čini ugroženom. U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu rijetko. U Sredozemnom moru veliki kitovi u većem broju tijekom ljeta pojavljuju se u Ligurskom moru u koje dolaze zbog pojave velike količine planktonskih račića kojima se hrane. Međutim, poznavanje njihove distribucije u ostalim dijelovima godine, kada napuštaju Ligursko more, relativno je slabo. No i područje Jonskog, Tirenskog i južnog Jadranskog mora od važnosti je za velike kitove jer se i u tim područjima bilježe njihova opažanja.

Stoga, iako nam se čini kako kitovi ne žive u Jadranu, s obzirom da ih u blizini otoka i uz obalu rijetko susrećemo, pojavljivanje velikih kitova u Jadranu nije čudno. Dapače, njihovo se pojavljivanje bilježi redovito, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome postoje li određeni periodi godine kada se u Jadranu veliki kitovi pojavljuju u većem broju. Također, informacije o njihovom ponašanju i razlozima ulaska gotovo potpuno su nam nepoznati.

Tijekom istraživanja u području Visa, istraživači Plavog svijeta u proljeće 2007. već su zabilježili i promatrali jednog velikog kita. Jedinka, duga oko 11-12 m, tada se aktivno hranila uz površinu. Ipak, ovogodišnji veći broj opažanja u području Visa ponukao je naše znanstvenike da pokušaju utvrditi razlog pojavljivanja i duljeg boravka velikih kitova u području Visa. S obzirom da Plavi svijet u ovom akvatoriju (Vis, Hvar, Lastovo) već pet godina provodi istraživanje rezidentne zajednice dobrih dupina, područje im je dobro poznato. Pojava velikih kitova ove godine poklopila se i s početkom istraživačke sezone u području Visa te je prvi izlazak na more u ovoj sezoni istraživački tim Plavog svijeta posvetio potrazi za velikim kitovima. Cilj im je bio utvrditi podatke o veličini i aktivnosti životinja.

Nakon dva sata potrage, istraživači su opazili velikog kita u blizini sjeverne strane otoka Visa. Odrasla jedinka, čija je veličina procijenjena na 15 – 16 m, bila je u dobroj formi. Na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova (Pennella sp.), što je znanstvenike dodatno uvjerilo u dobro stanje životinje. Tijekom gotovo dva sata promatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu. S obzirom da se kod kitova, kao i kod dupina, po fotografijama tijela (leđa, peraja, glave i sl.) mogu razlikovati pojedine životinje, fotografije su poslane znanstvenicima u Italiju kako bi ih se usporedilo s fotografijama jedinki u njihovim katalozima. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi, naime, dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru.

Na kraju, potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Svi kitovi u RH zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. S obzirom da su kitovi ugrožena vrsta, znanstvenici iz Plavog svijeta pozivaju sve građane da im dojave svoja opažanja te, ako su u mogućnosti, pošalju i fotografije i video snimke kitova jer će tako pomoći da se prikupe podaci potrebni za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru.

Izvor:  Portal Biologija

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

7 komentara

7 Comments

  1. Goran Štambuk

    30 travnja, 2012 kod 12:07 pm

    prva je moja punica

  2. Maja-Ema Wimmer-Cuport

    30 travnja, 2012 kod 12:10 pm

    Hahahahahaha jaoooooooooooooooo Gorane jadne te punice….

  3. Goran Štambuk

    30 travnja, 2012 kod 12:11 pm

    a jel ko uočio MiG-a kod zadra?

  4. Ivica Kos

    30 travnja, 2012 kod 12:28 pm

    plavi ili zlatni kit?? 😀

  5. Ermin Mujankic

    30 travnja, 2012 kod 12:30 pm

    Jesam li ti lijepa?
    – Momak : Ne .
    Djevojka :Da li zelis biti sa mnom zauvijek ?
    – Momak : Ne .
    Djevojka : Da li bi plakao ako odem daleko?
    … … … – Momak : Ne.
    * Cula je dovoljno i bila je povrijedjena.Suze su isle niz njeno lice.
    – Momak je uhvati za ruku i rece :

    – Ti nisi lijepa , ti si PRELIJEPA !
    – Ne zelim biti s´tobom zauvijek ,ja HOCU i TREBA mi da budem sa tobom zauvijek .
    – Kada bi otisla ja ne bi plakao … Ja bi UMRO !!!
    Momak : Molim te, Ostani sa mnom ..
    – Djevojka : Hocu …
    Veceras u ponoc tvoja prava ljubav ce shvatiti da te voli .
    Nesto dobro ce se ti se desiti izmedju 1-4h sutra, a to moze biti bilo gde
    Spremite se za najveci sok ! Ako ovo ne postavite na 5 drugih stranica , imacete nesrrecu narednih 10 godina

  6. Vesna Kmetić

    30 travnja, 2012 kod 1:10 pm

    Ermine, kakve veze ovo ima sa znanosti, ti si jako pomiješao lončiće!

  7. Mario Straga

    30 travnja, 2012 kod 9:50 pm

    ….takve prilićno rjetke događaje bi mogle popratit i razne organizacije?možda ga možemo poistovjetit sa kruzerom pa pred njim pozatvarat butige!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Hrvatska u znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh