Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zvijezde i Sunce

Zagonetka nestalih zvijezda u Svemiru je možda riješena

Nove se zvijezde cijelo vrijeme rađaju u Svemiru – na Mliječnoj stazi, trenutno otprilike deset godišnje. Prema stopi rađanja u prošlosti, možemo općenito izračunati koliko bi zapravo Svemir trebao biti ispunjen zvijezdama.

Ali problem leži u tome što rezultati ovakvih izračuna ne odgovaraju stvarnom stanju. “Trebalo bi zapravo biti puno više zvijezda no što ih mi vidimo.” rekao je dr. Jan Pflamm-Altenburg, astrofizičar u Institutu Argelander za astronomiju na Sveučilištu u Bonnu.

Stoga, gdje su te zvijezde?
Godinama su astronomi diljem svijeta tražili uvjerljivo objašnjenje za ovu nedosljednost. U suradnji s dr. Carstenom Weidnerom sa Sveučilišta St. Andrews, dr. Pflamm-Altenburg i profesor dr. Pavel Kroupa, profesor astrofizike na Sveučilištu u Bonnu, su možda napokon pronašli rješenje. Čini se da je do sada stopa rađanja zvijezda jednostavno precijenjena. Ali ovaj odgovor nije tako jednostavan kao što se čini. Izgleda da se pogreška u procijeni pojavljuje samo u periodima posebno velikog nastanka zvijezda.

Razlog tomu leži u načinu na koji su astronomi računali zvjezdani prirast. “Za lokalni Svemir – na primjer Mliječnu stazu kao naš dom i obližnje galaktike – relativno je jednostavno.” objašnjava profesor Kroupa. “Ovdje možemo izbrojati mlade zvijezde jednu po jednu pomoću ogromnih teleskopa.” Problem ove metode je da ona samo vrijedi za našu neposrednu okolicu. Ali mnoge galaktike su toliko udaljene da čak ni najbolji teleskopi jednostavno ne vide manje zvijezde. Srećom, ipak povremeno dođe do pojave iznimno velike zvijezde među novorođenima na nebu. Takva zvijezda će, čak i ako se ne može direktno otkriti kao individualna zvijezda, ostaviti svoje tragove u svjetlosti čak i najudaljenijih galaktika. Broj tih velikih zvijezda tada određuje snagu tog traga.

U našoj neposrednoj blizini, te velike zvijezde se pojavljuju u nepromjenjivim vjerojatnostima. Na jednu “veliku bebu” dolazi 300 laganih zvijezda. Ovaj brojčani omjer se činio univerzalnim. Stoga je astronomima bilo dovoljno znati broj velikih zvijezda, jer im je to pomagalo pri određivanju broja novorođenih zvijezda jednostavnim umnažanjem prijašnjeg broja s 300.

Eksplozija populacije u Svemiru
Nedavno, ipak, nekoliko je astronoma iz Bonna, zajedno s profesorom Kroupaom, počelo sumnjati u taj nepromjenjivi omjer. Njihova hipoteza je da u vrijeme kad galaktička rodilišta bujaju, ona stvaraju puno veći omjer zvjezdanih teškaša no inače. Razlog tomu je, prema ovoj teoriji, takozvano grupiranje zvijezda. Zvijezde nisu djeca jedinci; rađaju se u grupama, kao takozvani zvjezdani klasteri. Pri rođenju, ti klasteri su uvijek slične veličine – bez obzira sadrže li 100 zvjezdanih embrija – ili 100 000.

Stoga, u vrijeme visoke stope prirasta, međuzvjezdanog prostora može biti manje u zvjezdanim klasterima. Astronomi zovu takve galaktike koje su posebno bogate masom “ultra kompaktne patuljaste galaktike”, ili kraće UCD (ultra-compact dwarf galaxies). U njima je toliko tijesno da se neke zvijezde spajaju tijekom stvaranja. Te uslijed toga nastaje više težih no normalnih zvijezda. Omjer “malih naspram velikih” je onda samo otprilike 50 naprama 1. “Drugim riječima, procjenjivali smo broj novonastalih manjih zvijezda na puno više no što on zaista jest.” pojasnio je dr. Carsten Weidner.

Istraživači iz Bonna i St. Andrewsa su sada ispravili stopu prirasta zvijezda prema projekcijama teorije zvjezdanog grupiranja. I rezultat je bio ohrabrujuć – uspjeli su doći do istinskog broja zvijezda koje se mogu vidjeti danas.

Izvor: University of Bonn

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zvijezde i Sunce

Istraživači su nedavno locirali SN 2019ehk, na 55 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, koja je emitirala najviše kalcija u odnosu na sve zabilježene jedinstvene...

Znanost za početnike

Zvijezde su prekrasna nebeska tijela, ali što ih čini takvima? Od čega se sastoje? Kako nastaju zvijezde? Zvijezde nastaju iz oblaka prašine koji su...

Svemir

Obilje podataka koji su rezultat bliskog susreta NASA-ine sonde sa Suncem daje znanstvenicima jedinstveni uvid u Sunčev vjetar i općenito u vrijeme u svemiru dok letjelica prolazi kroz najudaljenije...

Svemir

Koliko se zvijezda rađa svaki dan? Radi se pretjeranom broju. Dok ste pročitali naslov ovoga članka (cirka 1 sekunda), nastalo je 4.800 zvijezda. U...

Oglašavanje