Žirafe su toliki stoici da su mnogi istraživači nekoć mislili da su ove životinje potpuno nijeme, zbog čega su njihovi romantični pothvati ostali svojevrsna enigma.
Sada je par znanstvenika naučio nešto novo o strategijama flertanja ovih visokih stvorenja: mužjaci žirafe guraju ženke i njuše im genitalije. Ako je ženka zainteresirana, mokri. Mužjaci zatim skupljaju taj urin u usta i duboko udišu, kako bi putem ovulacijskih feromona razabrali dostupnost ženke.
“Moraju gurnuti ženku, kao da govore: ‘Molim te, uriniraj sada’. A ona to često i učini”, rekla je u sveučilišnoj objavi Lynette Hart, istraživačica zdravlja i reprodukcije populacije na UC Davisu i glavna autorica studije. »Mora je namamiti na suradnju. Ako ne uspije, znat će da s njom nema budućnosti.
Žirafe su jedini kopitari koji se razmnožavaju u bilo koje doba godine. Ali beskonačna otvorena sezona ima nedostatak jer mužjaci ne znaju kada je neka ženka dostupna. Životinje se oslanjaju na ponašanje poznato kao Flehmenov odgovor da duboko udahnu kroz usta, uzimajući feromone povezane s ovulacijskim ciklusom ženke.
Druge životinje (uključujući mačke, konje i pse) imaju takav odgovor, ali obično čekaju da urin padne na pod prije nego što ga ispituju, prema istraživačima. To nije opcija za supervisoke žirafe.
“Žirafe ne riskiraju da idu skroz do tla zbog ekstremnog razvoja glave i vrata”, rekla je Hart.
Žirafe mogu narasti do 6 metara. Njihovi vratovi mogu biti dugi 2 metra. Toliko su visoke da ih ponekad pogodi munja, pa zapravo postaju krzneni gromobrani na otvorenim travnjacima. Istraživači sumnjaju da bi mužjaci žirafe radije uzimali feromone (i urin) izravno iz izvora, umjesto da ga puste da siđe sve do tla, gdje im je teže doći. Istraživanje je objavljeno u časopisu Animals.
Promatranja žirafa korištenih za ovu studiju odvijala su se 1994., 2002., 2003. i 2004. Ukupno, tim je dokumentirao 102 slučaja mužjaka žirafe koji je istraživao genitalije ženke; od toga su 54 ženke urinirale, a 51 put su muškarci uputili Flehmenov odgovor.
Zašto žirafe koje su biljojedi jedu kosti?
Osim ovog, prilično nekonvencionalnog udvaranja, tim je detaljno opisao neka druga prethodno nepoznata ili nedovoljno naglašena ponašanja žirafe. Prethodno je istraživanje pokazalo da žirafe ponekad žvaču kosti, što je vježba poznata kao osteofagija. Novi rad pronašao je brojne primjere žirafa koje su očito tražile kosti i grizle ih. Čak su dokumentirali slučajeve u kojima su životinje zapele kosti u ustima.
Da budemo jasni, ova visoka stvorenja su biljojedi; mogu pojesti preko 30 kilograma hrane dnevno, prvenstveno u obliku lišća akacije, koje skidaju s drveća svojim dugim, hvatajućim ljubičastim jezicima. Žvakanje kostiju im može pružiti hranjive tvari koje ne dobivaju zelenom prehranom. Autori studije primijetili su da kukmasti dikobraz u laktaciji žvače kosti, potencijalno kako bi povećao razinu kalcija i fosfora, a žirafe to mogu činiti iz sličnih razloga.
Žirafe dobro čuvaju svoje tajne
Godine 2021. istraživači su otkrili da žirafe mogu imati matrijarhalnu društvenu strukturu usporedivu s onom kod slonova ili orki. Iste su godine znanstvenici objavili otkriće kratkonogih ‘corgi’ žirafa, otprilike upola nižih od svojih običnih parnjaka. I kako smo već rekli, žirafe rijetko vokaliziraju, stoga su neki znanstvenici mislili da su životinje nijeme – ali novo istraživanje dokumentira slučaj režanja mužjaka žirafe.
Studija opisuje slučaj iz 2002. godine, kada je mužjak ispustio glasno režanje tijekom parenja, plašeći okolne žirafe od obližnjeg pojilišta. Drugi primjer, iz 2004., uključivao je mužjaka koji je frktao tijekom borbe.
Ovi ikonični afrički sisavci očito ostaju slabo shvaćeni, unatoč njihovoj vidljivoj prisutnosti u savanama. Nažalost, žirafe su navedene kao ranjive od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode, a njihova populacija opada zbog gubitka staništa i lova.
