Zašto bi ovaj otrovni plin mogao biti znak vanzemaljskog života

Znanstvenici tvrde da ugljični monoksid (CO) ukazuje na znakove izvanzemaljskog života. Tvar je vrlo otrovna za ljude i većinu drugih životinjskih vrsta ovdje na Zemlji, jer sprječava cirkulaciju vitalnog kisika u traženim količinama. Ranije je pronalaženje puno CO u atmosferi sugeriralo na odsustvo života kakvog ga poznajemo. No, možda je došlo vrijeme da se takvo razmišljanje revidira, navodi se u novoj studiji.

U novom istraživanju, istraživači su koristili računalne modele kako bi bolje razumjeli atmosfersku kemiju Zemlje od prije 3 milijarde godina, kada je zrak našeg planeta sadržavao vrlo malo kisika. Tada je na Zemlji uobičajeni mikrobni i životinjski život bio daleko. (Najraniji fosili višestaničnih organizama datiraju prije oko 600 milijuna godina.)

Rezultati time pokazaju  da se CO mogao akumulirati u značajnim količinama, dostižući koncentraciju od oko 1000 puta više od trenutnih razina.

“To znači da bismo mogli očekivati ​​veliku količinu ugljičnog monoksida u atmosferi pojedinih planeta, koji su siromašni kisikom i koji kruže oko zvijezda poput našeg vlastitog sunca”, rekao je koautor istraživanja Timothy Lyons, profesor biogeokemije na Sveučilištu California, Riverside.

S obzirom na različit astrofizični kontekst raznih planeta, ne bismo trebali biti iznenađeni kada bismo pronašli visoke razine ugljičnog monoksida, izjavio je glavni autor Edward Schwieterman, postdoktorand istraživač u UCR Odsjeka za geoznanosti. Međutim, to sigurno neće biti dobra mjesta za ljudski ili životinjski život kao što je to Zemlja.

Nova studija, objavljena prošlog tjedna u časopisu The Astrophysical Journal, služi kao podsjetnik da je potraga za vanzemaljskim životom vrlo kompliciran pothvat. S obzirom na nevjerojatno bogatstvo i raznolikost izvanzemaljskih svjetova, zasigurno nema razloga pretpostaviti da vanzemaljski život izgledati poput života na Zemlji ili koristiti iste biokemijske putove.

Dakle, istraživači, kao što je Sara Seager s Massachusetts Institute of Technology, uvelike proširuju popis mogućih biosignatura izvan onih (kao što su metan i kisik) koji djeluju za život na Zemlji.

Takav rad će vjerojatno imati praktične primjene, i to uskoro. NASA-ini svemirski teleskop James Webb, koji vrijedi 8,9 milijardi dolara tražit će biosignature u zraku nekih obližnjih egzoplaneta nakon planiranog lansiranja opservatorija.