Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Svemir

Zašto bi ovaj otrovni plin mogao biti znak vanzemaljskog života

Znanstvenici tvrde da ugljični monoksid (CO) ukazuje na znakove izvanzemaljskog života. Tvar je vrlo otrovna za ljude i većinu drugih životinjskih vrsta ovdje na Zemlji, jer sprječava cirkulaciju vitalnog kisika u traženim količinama. Ranije je pronalaženje puno CO u atmosferi sugeriralo na odsustvo života kakvog ga poznajemo. No, možda je došlo vrijeme da se takvo razmišljanje revidira, navodi se u novoj studiji.

U novom istraživanju, istraživači su koristili računalne modele kako bi bolje razumjeli atmosfersku kemiju Zemlje od prije 3 milijarde godina, kada je zrak našeg planeta sadržavao vrlo malo kisika. Tada je na Zemlji uobičajeni mikrobni i životinjski život bio daleko. (Najraniji fosili višestaničnih organizama datiraju prije oko 600 milijuna godina.)

Rezultati time pokazaju  da se CO mogao akumulirati u značajnim količinama, dostižući koncentraciju od oko 1000 puta više od trenutnih razina.

“To znači da bismo mogli očekivati ​​veliku količinu ugljičnog monoksida u atmosferi pojedinih planeta, koji su siromašni kisikom i koji kruže oko zvijezda poput našeg vlastitog sunca”, rekao je koautor istraživanja Timothy Lyons, profesor biogeokemije na Sveučilištu California, Riverside.

S obzirom na različit astrofizični kontekst raznih planeta, ne bismo trebali biti iznenađeni kada bismo pronašli visoke razine ugljičnog monoksida, izjavio je glavni autor Edward Schwieterman, postdoktorand istraživač u UCR Odsjeka za geoznanosti. Međutim, to sigurno neće biti dobra mjesta za ljudski ili životinjski život kao što je to Zemlja.

Nova studija, objavljena prošlog tjedna u časopisu The Astrophysical Journal, služi kao podsjetnik da je potraga za vanzemaljskim životom vrlo kompliciran pothvat. S obzirom na nevjerojatno bogatstvo i raznolikost izvanzemaljskih svjetova, zasigurno nema razloga pretpostaviti da vanzemaljski život izgledati poput života na Zemlji ili koristiti iste biokemijske putove.

Dakle, istraživači, kao što je Sara Seager s Massachusetts Institute of Technology, uvelike proširuju popis mogućih biosignatura izvan onih (kao što su metan i kisik) koji djeluju za život na Zemlji.

Takav rad će vjerojatno imati praktične primjene, i to uskoro. NASA-ini svemirski teleskop James Webb, koji vrijedi 8,9 milijardi dolara tražit će biosignature u zraku nekih obližnjih egzoplaneta nakon planiranog lansiranja opservatorija.

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Nizozemska vlada planira zabraniti rekreativnu upotrebu dušikova oksida, poznatijeg kao ‘rajski plin’, objavio je državni tajnik za zdravstvo Paul Blokhius.  Rekreativna upotreba dušikova oksida...

Svemir

KINESKA akademija znanosti pozvala je prošlog siječnja Liua Cixina, uglednog kineskog pisca znanstvene fantastike, da posjeti njihov moderan radio-centar na jugozapadu Kine. Gotovo dvostruko...

Astrobiologija

Kada je u pitanju pronalaženje vanzemaljskog života, u posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do velike promjene paradigme. Zahvaljujući radu tisuća astronoma diljem svijeta, sada...

Astrobiologija

Od zaobljenih meduza do kamenolikih lišajeva, naš planet vrvi tolikom raznolikošću života da je nemoguće prepoznati neke organizme kao žive. Ta kompleksnost upućuje na...

Oglašavanje