Connect with us

Znanost

Ekologija i okoliš

Zbog klimatskih promjena planinarenje postaje opasnije

Planinarenje u nekim dijelovima svijeta postalo je opasnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju znanstvenici i stručnjaci.

Globalno zagrijavanje na Alpama stanjilo je ledeni i snježni pokrivač što rezultira čestim odronima kamenja i klizištima, prenosi BBC.

Otapanje ledenjaka također je povećalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napušteni ili izmijenjeni zbog povećanih rizika a na nekim lokacijama penjačke sezone su se pomijenile.

Studija planova za planinarenje za masiv Mont Blanca pokazala je brojne promjene. Gotovo svi “itinerari” za regiju pogođeni su promjenama od 1970-ih i nekoliko uspona više i ne postoji.

U časopisu Arctic, Antarctic and Alpine Research, Jacques Mourey sa sveučilišta Grenoble Alpes piše: “Štoviše, razdoblja u kojima se po tim itinerarima može penjati u povoljnim vremenskim prilikama tijekom ljeta postala su teže predvidljiva a razdoblja optimalnih uvjeta pomaknula su se prema proljeću i jeseni jer su itinerari postali opasniji i tehnički izazovniji”.

Istraživanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mont Blanca a koje je proveo francuski tim pokazalo je značajnu degradaciju vječnog leda između 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stijena.

“Mnogi od tih uspona postali su iznimno opasni”, napisao je nedavno Florian Ritter sa sveučilišta u Beču u časopisu BioOne Complete.

“Brojni tradicionalni usponi po ledu u istočnima Alpama jako su pogođeni odronima stijena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz rubnih ledenih zona tijekom kasnog ljeta i jeseni”.

Analiza vodiča za planinare u švicarskim Alpama potvrđuje te promjene.

– U vodičima za alpiniste brojne generacije penjača bilježile su opasnosti koje prijete na čitavom planinskom masivu, kaže koautor istraživanja Arnaud Tremme, geograf sa sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj.

– Najstariji vodič, od više desetaka korištenih u istraživanju, napisan je prije 146 godina i to nam je omogućilo da pratimo promjene u duljem razdoblju i povežemo ih s klimatskim promjenama.

U proteklih 10 godina mreža bežičnih senzora na Matterhornu šalje podatke o uvjetima na liticama, vječnom ledu i klimi.

– Na temelju podataka koje primamo vidimo da je tempo promjena prilično brz”, kaže Jan Beutel, znanstvenik iz Zuricha koji vodi program praćenja i dodaje – Kao rezultat toga na neka se mjesta više ne možemo uspeti.

Stručnjaci i vodiči kažu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traže prilagodbu.

– Odroni kamenja postaju najveći izazov, kaže predsjednik međunarodne federacije udruga planinskih vodiča Christian Trommsdorff.

– Utjecaj izmijenjene klime je različit – na nekim je planinama ogroman a na drugima ne.

Iako je na području Himalaja provedeno malo studija u tom pogledu planinski vodiči kažu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stijene posebno opasan.

– To postaje poput nošenja visokih štikli na mramornoj površini, kaže Tshering Pande Bhote, potpredsjednik nepalskog udruženja planinskih vodiča i dodaje da vodiči uočavaju i sve veću opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore zbog čega se pukotine ispod površine proširuju.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh