Connect with us

Znanost

Foto: planet Ceres, NASA/Izvor: IFL Science

Planete i mjeseci

Značajke na površini Ceresa predlažu kretanja u dubljim slojevima patuljastog planeta

Znanstvenici NASA-e promatrali su neke posebne značajke na površini Ceresa za koje se vjeruje da su nastale zbog materijala koji se kreću u unutrašnjosti patuljastog planeta.

Na temelju detaljnih opažanja NASA-ine letjelice Dawn, znanstvenici su otkrili novi razred pukotina, koji su nazvali lanci jama (pit chains) i lanci kratera (crater chains). Tim je identificirao preko 2.000 pukotina duljih od jednog kilometra oko kratera na površini Ceresa. No, kako je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters, oni vjeruju da lanci jama imaju drugačije podrijetlo.

Ponuđeno je nekoliko objašnjenja kako bi ih se objasnilo, ali tim smatra da je samo jedno od njih vjerojatno. Na osnovi njihove lokacije, znanstvenici su najprije predložili da krateri i lanci jama imaju zajedničko podrijetlo. Kada bi asteroid udario u patuljasti planet, površina oko njega bi pucala pod pritiskom. No lanci kratera značajno se razlikuju od lanaca pukotina jer su lanci pukotina nepravilniji i nemaju povišene rubove. Ova upečatljiva morfološka raznolikost čini objašnjenje neuvjerljivim.

Drugo objašnjenje povezano je s globalnim oceanom koji je, tvrde znanstvenici, mogao pokrivati patuljasti planet, nekad davno. Može li zamrzavanje oceana oblikovati takve strukture na površini? Tim znanstvenika u to ne vjeruje, jer pukotine nisu ravnomjerno raspoređene po Ceresu.



Znanstvenici umjesto toga ukazuju na unutarnju dinamiku. Oni misle da pokreti manje gustog materijala oblikuju najbolje objašnjenje. Ovo bi moglo stvoriti uzlazno kretanje u dubljem sloju planeta, što bi pripremilo odgovarajuće područje na površini za stvaranje lanaca jama.

„Dok se ovaj materijal kretao uzlazno ispod Ceresove povrine, dijelovi Ceresovog vanjskog sloja bili su razdvojeni, i tako su nastale pukotine“, rekla je voditeljica studije dr. Jennifer Scully, suradnica znanstvenog tima Dawn u NASA-inom Jet Propulsion Laboratory, u izjavi.

Tim se nada da će ta promatranja biti ugrađena u nove modele koji objašnjavaju kako se patuljasti planet razvijao od formiranja Sunčevog sustava. Ceres je najveći objekt u Asteroidnom pojasu i jedini patuljasti planet u unutarnjem Sunčevom sustavu. Oko njega orbitira NASA-ina letjelica Dawn čija je misija upravo produžena do kraja 2018. godine.

Tražili ste na googlu:

kosmos svemir

14 komentara

14 Comments

  1. pero

    studeni 14, 2017 kod 8:46 pm

    A možda su Ceresani koji žive unutar tog nebeskog tijela izmislili svoju prvu nuklearnu bombu, pa napravili rupu u kori da vide što ima vani.
    Sad nas svojim satelitom gledaju kako se kuhamo blizu sunca umjesto da živimo po njima u “zlatokosoj” udaljenosti gdje je život moguć

  2. Vid Križanić

    studeni 15, 2017 kod 4:26 pm

    Filip Galekovic netko je oslobodio protomolecule

    • Vid Križanić

      studeni 16, 2017 kod 1:18 pm

      Gotovi smo, zovite Holdena!!!

    • Kristijan Miljević

      studeni 16, 2017 kod 4:13 pm

      Mogu na sve pobijat samo da tebe prvog ubiju da mogu gledati i umrjecu sretan

    • Vid Križanić

      studeni 16, 2017 kod 4:14 pm

      Ubiču ja tebe kad te vidim, dva put sam danas proljev dobio jer mi tvoje neke grde slike iskaču i na dinstagramu i na fejsu gadiš mi se fuj metalika odvratna

    • Kristijan Miljević

      studeni 16, 2017 kod 4:15 pm

      Da se vrabaca bojim nosio bi praćku u džepu

  3. Ivan Johnnie Božić

    studeni 15, 2017 kod 10:30 pm

    vaaaaaaau

  4. Alen Talic

    studeni 16, 2017 kod 7:43 am

    Da nije Plenki?

  5. Dejan Kosić

    studeni 16, 2017 kod 8:14 am

    Du du du nema nam pomoći…

  6. Lino Pugliari

    studeni 16, 2017 kod 3:21 pm

    HDZ?

  7. Dragan Božić

    studeni 16, 2017 kod 3:52 pm

    I te pukotine i kratere isto nabijem na kurac…

  8. Edina Zuko

    studeni 16, 2017 kod 4:39 pm

  9. pero

    studeni 17, 2017 kod 2:09 am

    Vid i Kristijan. Ne morate se fulirati pred nama. Muka ljubav e pa što?
    Nije to ništa loše, osim ako imaš malo prkno.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Planete i mjeseci

Popularno

Facebook

Na Vrh