Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Znanstveni skandali u 2012.

Ove godine objavljeno je istraživanje koje je potaknulo mnoge rasprave u svijetu znanosti i pokazalo da su, više od nespretnih pogrešaka ili slučajnih propusta, kod povlačenja već objavljenih članaka iz publikacija razlozi uglavnom bili znanstvene prijevare i namjerno objavljivanje lažnih podataka. Činjenica je da je oko 65% znanstvenih radova povučeno zbog izrazito loše etičke prosudbe. Prema tome izvještaju, tijekom protekloga desetljeća povećanjem stope povlačenja već objavljenih članaka najviše su pogođeni vrlo utjecajni časopisi.

U svjetlu ovih izvještaja predloženo je nekoliko inicijativa od strane samih istraživača i ostalih promatrača kako bi se znanstvenoj zajednici pomoglo u očitim problemima s objavljivanjem istinitih podataka. Jedna od iznesenih ideja je i kreiranje tzv. “indeksa povlačenja” koji se, za razliku od dosadašnje prakse korištenja “indeksa utjecajnosti”, ne bazira na tome koliko je puta članak citiran, već bi se računalo koliko na tisuću objavljenih članaka ima onih koji su nakon objavljivanja povučeni. Na blogu Retraction Watch, koji se bavi ovom temom, Adam Marcus i Ivan Oransky predlažu uvođenje tzv. “indeksa transparentnosti” koji bi uključivao procjenu kvalitete časopisa u pitanjima kontroliranja procesa objavljivanja, provedbe provjere podataka (tzv. peer review) i njihove vjerodostojnosti, korištenja softvera za otkrivanje plagijata te niza drugih mjera.

Servis za mrežne znanstvene usluge Science Exchange i časopis PLoSONE u kojemu se objavljuju znanstveni radovi zajedno su pokrenuli inicijativu za reinterpretaciju (Reproducibility Initiative) koja istraživačima osigurava platformu kojom bi se, uz naknadu, njihove studije slale drugim laboratorijima na ponovno izvođenje, a certifikat bi moglo dobiti samo ono istraživanje koje je uspješno ponovno izvedeno i time povrđeno.

Ipak, časopis The Scientist ustanovio je da i ove godine ne nedostaje priča o nedoličnom ponašanju znanstvenika pa je napravio pregled nekoliko najvećih znanstvenih prijevara koje su se dogodile u godini na odlasku.

10-godišnje izmišljotine

Ove godine otkriveno je da je biomedicinski istraživač sa Sveučilišta u Kentuckyju, Eric Smart, tijekom desetogodišnjega razdoblja krivotvorio 45 radova. Njegova istraživanja molekularnih mehanizama koji stoje iza kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa bila su dobro prihvaćena unatoč tome što se u njima spominju podatci “dobiveni” nepostojećim pokusima na miševima. “Rad dr. Smarta dosta je citiran na području kaveolno-vaskularnih istraživanja”, izjavio je za The Scientist Philippe Frank sa Sveučilišta Thomasa Jeffersona u Philadelphiji. Smart je podnio ostavku 2011. kada su započele istrage o njegovome nedoličnom ponašanju i odlučeno je da ga se isključi iz svih državnih natječaja tijekom narednih sedam godina. Trenutno predaje kemiju u lokalnoj školi.

Rekordna povlačenja

Japanski anesteziolog Yoshitaka Fujii mogao bi konkurirati za najveći broj povučenih publikacija po jednome autoru. Izmislio je podatke za nevjerojatnih 172 rada! Početak njegove karijere krivotvoritelja datira još u davnu 1993. Za vrijeme njegovoga rada na tokijskom Sveučilištu preko rada na Sveučilištu u Tsukubi, pa do tokijskog Sveučilišta Toho, odakle je konačno izbačen u veljači ove godine. Prema obavljenoj istrazi, Fujii zapravo nikad nije vidio pacijente koje spominje u svojim kliničkim studijama, nikad za svoja istraživanja nije dobio odobrenje Odbora za etička pitanja, a suautore je navodio bez njihova znanja ili odobrenja. Iako se ne očekuje da će povlačenje njegovih studija imati velikoga utjecaja na ovo područje znanosti jer je većina radova vrlo malo citirana, ali Fujii je svoje studije iskoristio kako bi unaprijedio svoju karijeru pa je objavio čak 249 spornih radova.

Lažna forenzika

Rezultati većine od oko 35 tisuća kriminalnih slučajeva vezanih za drogu stavljeni su pod znak pitanja kad je početkom ove godine otkriveno da je kemičarka i forenzičarka Annie Dookhan iz Laboratorija za javno zdravstvo u Massachusettsu krivotvorila nalaze obrade uzoraka koji su joj dodijeljeni. Prema provedenim istražnim radnjama, krivotvorila je potpise i neobavljene testove predstavljala kao potpune i dovršene. Sumnje su se prvi put pojavile pri porastu njenoga radnog učinka – tvrdila je da je u godini dana obradila 9 tisuća uzoraka dok su njeni kolege obrađivali prosječno 3 tisuće uzoraka. Rezultat njenoga djelovanja mogao bi biti ogromni broj krivo optuženih zatvorenika, kao i velik broj onih koji su trebali biti optuženi i kažnjeni, a umjesto toga su oslobođeni. Ovoga mjeseca bostonska policija upozorava na povećan broj prijestupnika koji će se, zahvaljući Dookhan, naći na slobodi.

Kreativna strategija recenzije

Umjesto navođenja lažnih podataka u studijama kako bi one bile objavljene, neki istraživači su se prihvatili nove prakse pišući hvalospjeve stručnih mišljenja o svojim studijama. Na traženje urednika časopisa da predlože imena stručnjaka koji će dati neovisnu prosudbu o njihovim istraživanjima, najmanje je četvorica autora predložila imena i adrese elektroničke pošte koje su onda proslijedili natrag u svoju ulaznu poštu. Ovaj trend, o kojemu je prvi pisao Retraction Watch, primijećen je kad je uredniku časopisa autor studije Hyung-In Moon, docent na južnokorejskom Sveučilištu Dong-A u Busanu, ponudio radije recenzente s računima na serverima Google i Yahoo, nego onima koji imaju adrese sveučilišta. “Ovo što se događa trebao bi biti alarm za sve časopise koji nemaju strogu provjeru, selekciju i stalne mjere predostrožnosti”, izjavila je za časopis The Chronicle of Higher Education Irene Hames, članica Odbora za etičnost u izdavaštvu.

Izvor: TheScientist

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Oglašavanje