Connect with us

Znanost

Genetika

Znanstvenici stvorili klonirane embrije izumrle žabe

Tim znanstvenika oživio je i reaktivirao genom jedne izumrle australske žabe. Koristeći se složenom tehnikom kloniranja, usadili su beživotnu staničnu jezgru u jajašce druge žablje vrste.

(Credit: Mike Tyler, University of Adelaide)

(Credit: Mike Tyler, University of Adelaide)

Vrsta koja mlade rađa kroz usta

Rheobatrachus silus neobična je žaba koja je izumrla 1983. godine. Poznata je po tome što bi pojela svoja jajašca, usporila probavu i prestala jesti. Punoglavci su se u njezinom trbuhu razvijali tijekom najmanje šest tjedana, a potom je mlade žabe „rađala“ kroz usta.

Unatoč tome što su uzorci tkiva četrdesetak godina stajali u običnom zamrzivaču, stručni tim projekta Lazar iz njih je uspio izdvojiti stanične jezgre. Cilj spomenutog projekta jest izumrlu žabu vratiti među živi svijet.

Istraživači su se tijekom pet godina koristili tehnikom transfera jezgre somatskih stanica. Jezgre iz svježih jajašaca velike prugaste žabe, Mixophyes fasciolatus, zamijenili su mrtvim jezgrama izumrle vrste. Neka su se jajašca počela spontano dijeliti i razvila su se u embrij – lopticu sastavljenu od živih stanica koje se neprestano dijele. Iako niti jedan embrij nije preživio duže od nekoliko dana, genetska testiranja dokazala su da se u stanicama nalazio genetski materijal izumrle žabe.

Pomoć stotinama vrsta

„Gledamo kako se Lazar uzdiže iz mrtvih, a svaki je korak uzbudljiv“, kazao je vođa projekta Lazar, Mike Archer, profesor na Sveučilištu Novi Južni Wales u Sydneyju.

„Reaktivirali smo mrtve stanice, pretvorili ih u žive i tako smo oživjeli genom izumrle žablje vrste. Sada u kriogenim zamrzivačima imamo svježe stanice koje možemo koristiti za daljnje kloniranje u našim eksperimentima. Sretni smo jer su preostale prepreke tehnološke, a ne biološke prirode pa smo sigurni da ćemo uspjeti oživiti ovu vrstu. Važno je i to što smo uspjeli dokazati potencijal koji ova tehnologija ima za zaštitu stotina ugroženih vrsta vodozemaca“, pojasnio je profesor.

Rezultati istraživanja tek će biti objavljeni. Profesor Archer o projektu Lazar prvi je puta javno govorio tek 15. ožujka ove godine na manifestaciji TEDx DeExtinction u Washingtonu. Spomenuo je i kako razmišlja kloniranjem oživiti i neke druge izumrle biljne i životinjske vrste. Mogući kandidati su tasmanijski tigar, mamut, ptica dodo, trobojna ara i novozelandska velika moa.

Izvor: University of New South Wales

3 komentara

3 Comments

  1. Milan Gušić

    ožujak 25, 2013 kod 7:00 am

    Zar ne treba DNA životinje da se “oživi”??? A kad bi to i uspjeli nevjerujem da bi bile u mogućnosti
    nositi se s novim promjenama
    ekosustava i da bi vrlo vjerojatno
    bilo potrebno kontinuirano ih
    podržavati od strane ljudi.

    • vanja

      travanj 4, 2013 kod 12:03 am

      genom jeste DNA-slijed nukleotida na molekuli DNA. da je nisu aktivirali dioba stanica ne bi bila moguca,izolirali su je iz tkiva 😀 . i slazem se da bi imale velikih problema u prilagodbi na nove parmere ekosustava,nazalost…

  2. Ana Lulic

    ožujak 25, 2013 kod 9:08 am

    Ne vidim da je to nesto lijepo! Ako uspiju podesiti svoje laboratorijske uvjete, hoce li ljudi pozeljeti vratiti natrag svoje umrle? I di je tu onda genetska raznolikost za zdravo potomstvo?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Genetika

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh