Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Znanstvenici su potvrdili: majmuni imaju osjećaj za pravdu

Istraživači Nacionalnoga istraživačkog centra za primate Yerkes pri Sveučilištu Emory prvi su dokazali da čimpanze posjeduju osjećaj pravednosti za kojega se smatralo da je isključivo ljudska osobina.

S kolegama sa Sveučilišta u Georgiji, istraživači su igrali „Igru ultimatuma“ s čimpanzama kako bi utvrdili koliko su životinje osjetljive na raspodjelu nagrade između dvije individue kad se obje moraju dogovoriti oko ishoda. Istraživači kažu da rezultati, dostupni u ranome internetskom izdanju u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazuju dugu evolucijsku povijest ljudske averzije prema nejednakosti, kao i sklonost zajedničkoga pretka čovjeka i majmuna  prema „fer ishodima“.

Glavna autorica dr. sc. Darby Proctor opisuje: ” Koristili smo „Igru ultimatuma“ jer je ta igra takoreći zlatni standard za određivanje ljudskoga osjećaja za pravednost. U igri, individua A treba predložiti podjelu nagrade individui B, ali takvu podjelu koju individua B prihvaća kako bi obje individue mogle dobiti nagradu. Ljudi obično nude velikodušan dio svojim partnerima, 50% nagrade, a to je upravo ono što smo zabilježili u našoj studiji ponašanja čimpanza.”

Suautor dr.sc. Frans de Waal dodaje: “Sve do sad, znanstvenici koji se bave bihevioralnom ekonomijom pretpostavljali su da se „Igra ultimatuma“ ne može igrati sa životinjama ili da će životinje odabrati najsebičniju opciju. Zaključili smo ne samo da su čimpanze vrlo blizu ljudskome smislu pravednosti, već i da životinje zapravo mogu imati točno iste sklonosti kao i naša vlastita vrsta.” Za potrebe izravne usporedbe, provedeno je i odvojeno istraživanje s ljudskom djecom.

U studiji, istraživači su testirali šest odraslih čimpanza (Pan troglodytes) i dvadesetero ljudske djece (2 do 7 godina) pomoću modificirane „Igre ultimatuma“. Jedna individua (individua A) bira  između dva raznobojna žetona kako bi ga uz suradnju s partnerom (individuom B) mogla zamijeniti za nagradu (mala količina hrane kao nagrada za čimpanze i naljepnica kao nagrada za djecu). Jedan je žeton predstavljao jednake nagrade za oba igrača, dok je drugi žeton predstavljao korist za individuu A, a na štetu individue B. Potom je individua A morala predati žeton individui B, koja bi žeton mijenjala s istraživačem za hranu (ili naljepnicu). Prema tome obje individue moraju sudjelovati kako bi dobile nagradu.

I čimpanze i djeca reagirali su kako obično i odrasli ljudi reagiraju. Ako je nužna suradnja s partnerom, i čimpanze i djeca su ravnopravno podijelili nagradu. Međutim, s pasivnim partnerom, koji nije imao priliku da odbaci ponudu, i čimpanze i djeca izabrali su sebičnu opciju.

Čimpanze, koje su vrlo kooperativne u divljini, vjerojatno imaju potrebu biti osjetljive pri raspodjeli nagrade kako bi se suradnja održavala. Dakle, ova studija otvara vrata za daljnja istraživanja mehanizama koji stoje iza ovoga, čovjeku sličnoga ponašanja.

Kroz  osam desetljeća, Nacionalni istraživački centar za primate Yerkes bio je posvećen provođenju nužne, osnovne znanosti i istraživanja kako bi unaprijedio znanstveno razumijevanje i poboljšao zdravlje i dobrobit čovjeka i čovjekolikih primata. Centar danas  pruža vodstvo, izobrazbu i sredstva za poticanje znanstvene kreativnosti, suradnje i otkrića. Istraživanja Centra Yerkes temelje se na znanstvenoj čestitosti, stručnome znanju, poštovanju kolega, otvorenoj razmjeni ideja i suosjećajnoj, kvalitetnoj brizi prema životinjama. Unutar područja mikrobiologije i imunologije, neuroloških bolesti, neurofarmakologije, ponašanja, kognitivne i razvojne neuroznanosti te psihijatrijskih poremećaja, istraživački programi Centra traže načine za: razvoj cjepiva za zarazne i nezarazne bolesti, liječenje ovisnosti o drogama, tumačenje moždane aktivnost kroz slike,  povećavanje razumijevanja progresivnih bolesti, kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, istraživanje tajni memorije, utvrđivanje načina na koji nam interakcija između genetike i društva daje oblik  i za napredno znanje o evolucijskim vezama između biologije i ponašanja.

Izvor: Emory University

Znatiželja pokreće svijet. :)

31 komentar

31 Comments

  1. Mejdi Sulejmani

    18 siječnja, 2013 kod 6:20 pm

    …za razliku od ljudi.

  2. Miropanker Sef

    18 siječnja, 2013 kod 6:21 pm

    ajmo..cjepivo pa političare…

  3. Domagoj Šuto

    18 siječnja, 2013 kod 6:21 pm

    Neka im moždani malo narastu i imamo konkurenciju haha

  4. Danijel Pap

    18 siječnja, 2013 kod 6:22 pm

    😀

  5. Stjepan Pakšec

    18 siječnja, 2013 kod 6:22 pm

    odmah snjima u pravosuđe.

  6. Milivoj Šegan

    18 siječnja, 2013 kod 6:25 pm

    ,E,sad bi trebali majmuni,,potvrdit to isto,,za ljude , za Homo sapiensa 🙂

  7. Popizzdio Jazz

    18 siječnja, 2013 kod 6:29 pm

  8. Filip Čizmin

    18 siječnja, 2013 kod 6:31 pm

    majmune u sabor

  9. Sandra Veic Sukreski

    18 siječnja, 2013 kod 6:34 pm

    a ljudi ga gube…

  10. Aleksandar Deeg

    18 siječnja, 2013 kod 6:34 pm

    ako u saboru nisu niti majmuni (ovo je dokaz) onda tko ili šta je to u saboru??????????

  11. Sanja Konchevski

    18 siječnja, 2013 kod 6:44 pm

    …naši imaju majmunsko ludilo…

  12. Biljana Maric

    18 siječnja, 2013 kod 6:50 pm

    E,ovo saljem dalje!

  13. Tomislav Bučkal

    18 siječnja, 2013 kod 6:50 pm

    Znači, naj….i smo kad evoluiraju

  14. Tatiana Loborec

    18 siječnja, 2013 kod 6:50 pm

    Bilo bi dobro da imaju i ljudi, svi ljudi…

  15. Zvjezdana Ivančić

    18 siječnja, 2013 kod 7:02 pm

    a ljudi ???

  16. Juraj Raković

    18 siječnja, 2013 kod 7:04 pm

    Trebali ste gledati Na Rubu Znanosti o svijesti životinja.
    Cijeli taj antropocentrizam je smješan kao i geocentrizam.
    Pa mi smo samo iznimno inteligentne životinje!

  17. Borivoj Sapundžić

    18 siječnja, 2013 kod 7:39 pm

    Ali ne svi. Među ljudima ima i takvih koji nemaju…

  18. Tomislav Kuzmanić

    18 siječnja, 2013 kod 7:53 pm

    A šta san van ja reka..

  19. Ružica Pavković

    18 siječnja, 2013 kod 8:21 pm

    čak više nego ljudi

  20. Angela Walter

    18 siječnja, 2013 kod 8:28 pm

    mislim da su osjecajniji od “ljudskog roda”

  21. Željko Kobeščak

    18 siječnja, 2013 kod 10:18 pm

    Znanstvenici potvrdili,?, dali će osjetit dozu stida kad prolaze pokraj kaveza u ZOO-u ?

  22. Branko Bozic

    18 siječnja, 2013 kod 10:49 pm

    kako koji..naši ne..

  23. Đorđe Tomičić

    18 siječnja, 2013 kod 11:16 pm

    pa da, kod nas ljudi ako imas imalo osjećaj za pravde odma si majmun.

  24. Robert Verich

    19 siječnja, 2013 kod 12:32 am

    Sereš?

  25. Stanoja Mihajlovic

    19 siječnja, 2013 kod 1:53 am

    dakle … i tako mozemo ocekivati od ove godine da bude vise majmuna u pravnom sistemu i kod nas!

  26. Ancica Cetina

    19 siječnja, 2013 kod 7:15 am

    Onda učimo od njih.

  27. Tanja Sebalj

    19 siječnja, 2013 kod 8:17 am

    Samo ljudi nemaju!

  28. Nevresa Smajlagic- Nalic

    19 siječnja, 2013 kod 12:01 pm

    gori smo od majmuna

  29. Izmir Delic

    19 siječnja, 2013 kod 12:07 pm

    Nije dovoljno imati samo osjecaj za pravdu,pravdu treba sprovoditi…

  30. Donji Đepp

    19 siječnja, 2013 kod 1:14 pm

    Majmuni su potvrdili: Znanstvenici imaju osjećaj za potvrđivanje

  31. Semir

    15 veljače, 2013 kod 8:34 pm

    Ovim naucnicima je bitno samo da daju teorije koje nikad ne mogu dokazat, trebali su se malo udruzit sa majmunima pa zivit u divljini koju godinu pa bi on osjetili sta je majmunluk.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh