Connect with us

Znanost

Znanost

Znanstvenici su preveli jezik primata na engleski


Nakon što su primijenili lingvističke alate na jezik primata, znastvenici misle da mogu razumjeti što naši rođaci primati govore.

shutterstock_169843598_web_1024

Campbell majmun (Image credits: muuraa/Shutterstock.com)

Znanstvenici su primijenili ljudske lingvističke alate da bi preveli jezik Campbell majmuna (lat. Cercopitecus campbelli), primata koji žive u zapadnoj Africi.

Godinama su primatolozi i lingvisti proučavali njihov napredni jezik kako bi pokušali razbiti kod majmunskog vokabulara, no sada se tim znanstvenika nada da su napokon to otkrili, sve zahvaljujući majmunskom izrazu „krak„.

Otkrili su da Campbell majmuni s Obale bjelokosti koriste izraz „krak” kako bi objavili da je leopard blizu, a izraz „hok” je kako bi upozorili druge da orao kruži u blizini. Možete poslušati kako te riječi zvuče na stranici „Scientific American”.

No, potom su pronašli zajednicu Campbell majmuna na otoku Tiwai u Sierra Leoni, gdje nema leoparda ali su majmuni koristili izraz „krak” kao općenito upozorenje za bilo koju opasnost, pa i za orlove.

„Naše otkriće pokazuje da Campbell majmuni imaju razliku između korijena riječi i sufiksa, te da kombinacija istih omogućava majmunima da opišu i prirodu prijetnje i stupanj opasnosti”, objašnjava voditelj istraživanja, Philippe Schlenker iz Centra za znanstvena istraživanja u Francuskoj i sa Sveučilišta New York.

Kako bi shvatili što se događa, znanstvenici su pustili snimke različitih tipova prijetnji (zvukove leopardove rike ili kliktaje orla) i slušali kako majmuni reagiraju na te zvukove iz različitih lokacija.

Na kopnu su se Campbell majmuni glasali sa specifičnijim dijalektom – nisu se glasali „krak” kad se leopard približio ili „hok” kad se orao približio, već i s „krak – oo” i „hok – oo”” kad bi htjeli upozoriti na manju razinu opasnosti od njihovih neprijatelja.

No, na otoku, iako su se majmuni glasali s „hok” kad je orao bio u blizini, općenito su se glasali s „krak” kad se bilo koja opasnost približavala.

U ljudskom jeziku, upotreba riječi ovisi o kontekstu – obično koristimo riječ koja najbolje opisuje nešto, a ne neku drugu. No, ako koristimo neku drugu riječ, postoji dobar razlog za to. To je proces impliciranja, prenesenog značenje i sugerira da značenje riječi može biti puno jasnije ako se to preneseno značenje koristi umjesto informativne riječi.

„Naprimjer, ‘moguće’ je bolje od ‘sigurno’, koja je informativna riječ, te zbog toga ‘moguće’ najčešće znači ‘moguće, ali ne sigurno’.”

Schlenker primjenjuje isto rasuđivanje na Campbell majmune. „Važna stvar je ta da u toj situaciji, i ‘krak-oo’ i ‘hok’ su informativniji od ‘krak’. Logično, ako se čuje ‘krak’, postoji razlog zbog kojeg se nisu koristili izrazi ‘krak-oo’ i ‘hok’ i zato ih se može negirati”, objašnjava Schlenker. Prema tome, kad majmuni u šumama koriste „krak”, time također impliciraju ne-„hok” i ne-„krak – oo”, znači u pitanju nije ni manja opasnost niti zračna opasnost. Šumski majmuni tada razumiju da je riječ o leopardu, jedinoj većoj (ne manjoj) i kopnenoj (ne zračnoj) opasnosti u blizini. Međutim, kod otočnih majmuna izraz „krak” je  općenito upozorenje na opasnost. To je zbog toga što „krak” ne implicira koja je točno opasnost u pitanju.

Rezultati objavljeni u časopisu Linguistic and Philosophy sugeriraju da su neki dijalekti majmunskog jezika nijansirani i profinjeni baš poput ljudskih jezika, što je poprilično nevjerojatno otkriće.

Schlenker se nada da će se ovo istraživanje moći koristiti za razvoj lingvističke grane „lingvistika primata”, koja bi uključivala primjenu sofisticiranih metoda ljudske lingvistike na životinjsku komunikaciju.

Međutim, neki znanstvenici upozoravaju da se ovaj zaključak ipak oslanja na mnogo pretpostavka.

„Iako se rezultati sadašnjeg rada čine poprilično primjenjivi i stalni, ipak počivaju na klimavim nogama korelacije. Bez ekperimentalne potvrde ova je premisa spekulativna”, kaže Arik Kershenbaum, zoolog na Institutu za sintezu matematike i biologije.

Svejedno, poprilično je uzbudljivo pomisliti da polako počinjemo razumijevati kompleksan jezik koji koriste životinje, te shvaćati da je sličniji našem vlastitom jeziku nego što smo zamišljali.

Izvor: ScientificAmerican, Phys

Znatiželja pokreće svijet. :)

10 komentara

10 Comments

  1. edi vaki

    ožujak 27, 2015 kod 2:28 pm

    Zar tek sada pobogu sine Brute.

  2. Adil Mersa Podgorčević

    ožujak 27, 2015 kod 1:33 pm

    a šta je za bosanski, srpski i hrvatski ?

  3. Mario Štefić

    ožujak 27, 2015 kod 5:50 pm

    Koja je razlika

  4. Silvija Vlahovec

    ožujak 27, 2015 kod 7:54 pm

    Zanimljivo

  5. Anes Luckin

    ožujak 27, 2015 kod 11:41 pm

    Sve rodjaci nikad me ne obilaze 🙂 Sramota

  6. Sandra Marija

    ožujak 28, 2015 kod 7:35 am

    Haha

  7. Lejla Von SA

    ožujak 28, 2015 kod 8:28 am

    I primate ce bolje razumjeti od ovih seljacina, papaka highlandera kockaste glave. To nijedan lingvista nece rastumaciti

  8. Ivan Gavran

    ožujak 28, 2015 kod 5:43 pm

    Sta kaze primat Dražen Maras?

  9. Biserka Sinkovic

    ožujak 28, 2015 kod 9:03 pm

    zanimljivoooo

  10. stipica

    travanj 6, 2015 kod 3:10 pm

    Hoćemo li sada razumijeti političare?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh