Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Bakterije i virusi

Znanstvenici tvrde da virus koji je potekao iz Wuhana nije isti, mutirao je i lakše se prenosi

Koronavirus se zapravo mijenja poprilično sporo ako ga usporedimo s virusnom infekcijom kao što je gripa.

Foto: PIxabay

Koronavirus koji Svjetska zdravstvena organizacija naziva neprijateljem broj jedan u svijetu nije isti onaj virus koji se pojavio u Wuhanu posljednjih dana 2019. godine.

Sars-Cov-2, kako je službeni naziv virusa, je mutirao. Dok znanstvenici širom svijeta bilježe tisuće mutacija ili promjena u genetskom kodu virusa, do sad je izdvojen samo jedan koji vjerojatno mijenja ponašanje, prenosi BBC.

Postavljaju se pitanja je li virus zbog toga zarazniji ili smrtonosniji kod ljudi i može li predstavljati prijetnju uspjehu budućeg cjepiva koje još nije stvoreno.

Koronavirus se zapravo mijenja poprilično sporo ako ga usporedimo s virusnom infekcijom kao što je gripa. S relativno niskom razinom prirodnog imuniteta u populaciji, bez cjepiva i malo učinkovitih tretmana, koronavirus nje pod pritiskom da se prilagodi. Do sad se dobro održava takav kakav je.

Jedina značajna mutacija, nazvana D614G i smještena unutar proteina koji stvara vrh virusa i koristi ga za proboj u naše stanice, pojavila se negdje nakon početka epidemije u Wuhanu, najvjerojatnije u Italiji. Sad se bilježi čak 97% uzoraka diljem svijeta.

Zasad je nepoznanica je li ta dominacija mutacije dovoljna da virusu stvori nekakvu prednost ili je zapravo riječ o slučajnosti.

Virusi neprestano mutiraju

“Virusi nemaju nikakav grandiozan plan. Neprestano mutiraju i dok će neke promjene pomoći virusu u razmnožavanju, neke ga mogu spriječiti. Druge su jednostavno neutralne. One su nuspojava reprodukcije virusa”, izjavila je doktorica Lucy van Dorp s UCL-a London.

“One zaustavljaju virus tako da ne mijenjaju njegovo ponašanje”, pojasnila je.

Mutacija koja se pojavila postala je rasprostranjena zato što se dogodila u ranoj fazi širenja virusa, a ta je pojava poznata pod nazivom efekt osnivača.

Dr. Lucy van Dorp i njezin tim vjeruju da je to vrlo vjerojatno objašnjenje zašto je mutacija tako raširena, ali u isto vrijeme predstavlja kontroverzu.

Sve veći broj virologa, vrlo vjerojatno većina njih, vjeruje, kako objašnjava dr. Thushan de Silva sa Sveučilišta Sheffield, da imamo dovoljno podataka da možemo reći kako ova verzija virusa ima selektivnu prednost, evolucijsku, u odnosu na onu raniju verziju.

“Iako još nema dovoljno dokaza da možemo reći da se lakše prenosi kod ljudi, sigurno je da mutacija nije neutralna”, tvrdi dr. de Silva.

Istraživanje koje je provedeno u laboratorijskim uvjetima pokazalo je da mutirani virus lakše ulazi u ljudske stanice od originalne verzije, kažu profesori Hyeryun Choe i Michael Farzan sa Sveučilišta Scripps na Floridi.

“Čini se da promjene u bjelančevinama koje koristi virus da bi se bolje prislonio na ljudske stanice omogućuju efektivnije funkcioniranje”, tvrde, ali tu podvlače crtu.

Profesor Farzan tvrdi da su bjelančevine tih virusa drugačije na način koji sugerira da se bolje prenosi, ali se to ne može dokazati.

Mutirani virus ima veću moć transmisije od izvorne verzije

Doktor Neville Sanjana iz Tehnološkog centra za genom na Sveučilištu New York koji radi na tehnologiji za prepravljanje gena Crispr, otišao je korak dalje.

Njegov tim prepravio je virus tako da je napravio promjene u proteinskom vrhu, a onda ga je suprotstavio virusu Sars-Cov-2 iz izvornog žarišta u Wuhanu u stanicama ljudskog tkiva. Vjeruje da je rezultat pokazao da mutirani virus ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uvjetima.

Postoje indirektni dokazi da mutacija čini koronavirus više prenosivim kod ljudi. Dvije studije sugeriraju da pacijenti koju su oboljeli od mutirane verzije koronavirusa imaju veće količine virusa u uzorcima brisa. To bi moglo upućivati na zaključak da su zarazniji za druge. No, ipak nije bilo dokaza da su ti ljudi imali teže simptome ili da su duže boravili u bolnici.

Dakle, to što je virus postao prenosiviji ne znači da je postao i smrtonosniji. Kada je riječ o prenosivosti koronavirusa, virusno opterećenje je samo pokazatelj koliko se virus širi unutar jedne osobe. Ne pokazuje nužno koliko je dobar u inficiranju drugih. Zlatni standard istraživanja, kontrolirano ispitivanje, još nije provedeno. To bi moglo, na primjer, uključiti inficiranje životinja s jednom ili drugom verzijom kako bi se vidjelo koja se bolje širi među populacijom.

Jedna od rukovoditelja istraživanja, prof. Bette Korber iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos tvrdi da ne postoji konsenzus, ali ideja da je mutacija povećala virusno opterećenje pacijenata “postaje manje kontroverzna što se prikuplja više podataka”.

Kada gledamo na populaciju u cjelini, teško je procijeniti i reći da je virus postao manje zarazan. Tijek mu je drastično izmijenjen intervencijama poput “lockdowna”. Profesorica Korber kaže da činjenica da je ta mutacija svuda sad dominantna, uključujući Kinu, sugerira da se bolje širi među ljudima nego originalna verzija virusa. Uvijek kad su u cirkulaciji dvije varijante, prevladat će nova.

Varijanta D614G je toliko dominantna da je to sad pandemija. Tako je već neko vrijeme, možda čak i od početka pandemije u Velikoj Britaniji ili čak na području istočne obale SAD-a. I dok se povećava broj dokaza da ova mutacija nije neutralna, to ne mora nužno promijeniti način na koji bi se trebalo razmišljati o virusu i njegovu širenju.

Također, valjalo bi naglasiti da ova studija ne bi trebala imati utjecaj na razvoj cjepiva i njegovu učinkovitost. Postoje određeni dokazi da je i nova mutacija osjetljiva na antitijela koja nas mogu zaštiti od ponovne zaraze.

1 komentar

1 komentar

  1. Zoran Petrovic

    27 srpnja, 2020 u 6:31 am

    Prvo znanstvenici nisu vjernici oni se služe znanstvenom metodom za potvrdu svojih radnih hipoteza. Vogarlikov lanac tj put prijenosa u različitim godišnjìm dobima varira kao što je veličina kapljica pa je virus u toplijem djelu godine u manjim kapljicama slabije zaštićen od kisika,UVa pa manji broj virusnih čestica zarazi manji broj respiratornih stanica pa je blaža klinička slika a veći broj ljudi prođe netransparentno zarazu. Glikoprotein na površini virusa je ključ koji stanicu prevari i ona ga uvuče u sebe misleći da je to molekula važna za njen rad. Promjena ključa učinila bi isto što bi se desilo vama da vam netko promjeni zubiće na ključu. Nebiste mogli proći kroz vrata. Zadnja besmislica je da nova mutacija koja nije pročitana nego se vjeruje bolje reagira na stvaranje prirutjela pa se zaključuje kako je to dobro jest unošenje optimizma bez ikakvog pokrića.Puno je varijabli koje mogu utjecati na statističke rezultate pa i naše ponašanje. Od prvotne angažiranosti i poštovanja mjera do vjerovanja da je to paradigma kojom uz 5G mrežu globalisti žele zavladati svjetom. Znanje je deficitarna roba za koju svi misle da ga imaju dovoljno.Pozdrav

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Bakterije i virusi

BOKU je odlučio svoje antigene staviti na raspolaganje i drugim akademskim i komercijalnim partnerima za njihova istraživanja u vezi Covid-19.

Bakterije i virusi

Video prikazuje kako različite maske blokiraju izbacivanje čestica u zrak uspoređene sa situacijom kad osoba ne nosi masku.

Bakterije i virusi

Utvrdili su da se koronavirus ne razmnožava u slatkoj i slanoj vodi, ali da može preživjeti u njoj.

Bakterije i virusi

Predviđeno je da klinička ispitivanja tog cjepiva budu okončana u siječnju 2021. godine.

Oglašavanje