Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Znanstvenici tvrde: radijacija iz Fukushime neće prouzrokovati povećanje postotka oboljelih od raka

Samo će manji broj ljudi oboljeti od raka zbog izloženosti radioaktivnim materijalima koji su prošle godine završili u prirodi nakon što je razorni potres gotovo u potpunosti razrušio japansku nuklearku Fukushima Daichii. Čak i oni koji obole od nekog oblika raka nikada neće biti u potpunosti sigurni koji je točni uzrok njihove bolesti. Ovo su zaključci dvije neovisne i sveobuhvatne studije o količinama radijacije kojima su bili izloženi japanski civili te radnici koji su tjednima radili na nuklearki kako bi spriječili katastrofu još većih razmjera.

Prva studija, objavljena u časopisu Nature, provedena je od strane specijalnog pododbora koji radi u sklopu UN-ovog Znanstvenog odbora za posljedice atomske radijacije (United Nationst Scientific Commite on the Effects of Atomic Radioation – UNSCEAR) sa sjedištem u Beču. U ovoj prilično detaljnoj studiji obuhvaćeno je mnoštvo potencijalnih posljedica izloženosti radijaciji.

Druga studija, čiji su zaključci također objavljeni u časopisu Nature, financirala je Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO) sa sjedištem u Ženevi i najviše se bavila dozama radijacije kojima su bili izloženi stanovnici Japana. O rezultatima oba spomenuta istraživanja raspravljat će se na UNSCEAR-ovom redovnom godišnjem sastanku u Beču kasnije ovog tjedna.

UNSCEAR-ova studija pokazuje kako kod 167 radnika koji su održavali nuklearnu elektranu u tom kritičnom razdoblju postoji blago povećana šansa razvijanja nekog oblika raka. Stanovnici koji su živjeli u potresom pogođenom području, relativno su dobro zaštićeni hitnom evakuacijom i brzom reakcijom hitnih službi. No, rezultati WHO-ove studije ipak pokazuju kako je određen broj stanovnika bio izložen većim razinama radijacije od onih koje se mogu smatrati bezopasnima za zdravlje.

„Ako možemo govoriti o nekim zdravstvenim rizicima, onda je to slučaj tek kod radnika koji su održavali nuklearku i bili izloženi značajnim količinama radijacije“, kaže Wolfgang Weiss, čelni čovjek UNSCEAR-a. No, čak i kod ovih radnika, potencijalni razvitak raka neće se uz sto postotnu sigurnost moći povezati s radijacijom iz Fukushime ponajprije zahvaljujući iznimno malenom broju ljudi koji je bio izložen radijaciji te relativno visokoj sklonosti oboljenjima ovog tipa koja već duže vrijeme postoji u Japanu.

Znanstvenici koji su izradili UNSCEAR-ovu studiju nadaju se kako bi rezultati njihovog istraživanja mogli umanjiti strahove u vezi dugoročnih posljedica radijacije (npr. radioaktivne kiše) koji su se u posljednje vrijeme značajno proširili Japanom, ali i drugim zemljama. Osim što su ponudili preliminarne procjene izloženosti radnika radijaciji, autori UNSCEAR-ove studije u zaključku su naveli i kako je japanska Vlada relativno točno procijenila razinu radijacije koja je iscurila iz nuklearke te da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumio utjecaj radijacije na biljke, životinje i podmorski svijet u neposrednoj blizini Fukushime. Sljedeće godine, kada rezultati ove studije budu potvrđeni od UNSCEAR-ovog glavnog Odbora, ona bi mogla postati veoma korisna početna točka za buduća istraživanja.

Nuklearna katastrofa koja je zadesila Japan započela je 11. ožujka 2011., kada je razorni potres magnitude 9.0 po Richteru pokrenuo tsunami koji je poharao obalu Japana. Val visok 14 metara potopio je četiri od 6 nuklearnih reaktora u Fukushimi Daichii. Neposredno nakon udara tsunamija otkazao je sustav za hlađenje nuklearnih reaktora koji su se zatim počeli topiti (proces je praćen višestrukim eksplozijama) te ispuštati radijaciju u okolinu. Godinu dana nakon potresa, nuklearni reaktori su u potpunosti pod kontrolom, a emisija radioaktivnih plinova u najvećoj je mjeri zaustavljena.

UNSCEAR od jeseni prošle godine prikuplja i analizira sve raspoložive podatke o radijaciji iz Fukushime – baš kao što je to činio i 1986. kada je podnio konačni izvještaj o posljedicama zračenja nuklearne katastrofe u Černobilu. Konkretno, UNSCEAR-ovi znanstvenici prikupili su medicinske kartone (anonimne, naravno) 20 115 djelatnika tvrtke Tokyo Electric Power Company (TEPC), koja je vlasnik tsunamijem pogođene nuklearke. Na temelju prikupljenih podataka zaključili su kako je 146 stalnih i 21 honorarni djelatnih TEPC-a bilo izloženo dozama radijacije većim od 100 mSv (milisieverta) što ujedno predstavlja granicu nakon koje postoji (blago) povećana šansa da izloženost radijaciji prouzrokuje oboljenje poput raka. Od 167 radnika izloženih radijaciji, njih šestero je bilo izloženo razinama većim od 250 mSV što je, inače, najveća razina izloženosti koju japanski zakon dozvoljava u ekstremnim situacijama u kojima su ugroženi životi ljudi. Dva radnika u kontrolnim sobama reaktora broj 3 i 4 bili su izloženi razini radijacije većoj od 600 mSv i to zbog toga što nisu uzeli tablete kalijevog jodida koje bi u značajnoj mjeri umanjile sposobnost njihovih organizama da apsorbiraju radioaktivni jodid-131. No, uza sve ovo, nijedan od radnika zasad nije obolio od posljedica izloženosti radiokativnom zračenju.


Većina radnika je visokim dozama radijacije bila izložena u prvim danima nuklearne katastrofe. U prvim satima od udara tsunamija, većina radnika povukla se u kontrolne sobe, a tek je manji broj radnika riskirao život i zaputio se do samih nuklearnih reaktora kako bi procijenili štetu te ručno pokretali ispušne ventile u drugu opremu nužnu za funkcioniranje reaktora. U najvećem broju slučajeva ovi radnici uopće nisu bili ni svjesni razina radijacije kojima su izloženi – u izvješću o funkcioniranju nuklearke nakon potresa stoji kako sistem koji je automatski očitavao razine radijacije uopće nije funkcionirao ispravno. Sredinom travnja radnici su u nuklearki reaktore konačno stavili pod nadzor te su bili u stanju rukovoditi osnovnim procesima.

U zaključcima obje studije koje se spominju u članku stoji kako je malo vjerojatno da će radijacija iz nuklearke prouzrokovati zamjetan porast u broju oboljelih od raka štitnjače i leukemije – dva oblika raka koji se najčešće javljaju kao posljedica izloženosti većim razinama radijacije. „Moguće je kako će se broj oboljelih od raka povećati, no taj postotak neće biti statistički značajan“, kaže Kiyohiko Mabuchi koji je u nacionalnom Centru za istraživanje raka i Marylandu zadužen za proučavanje efekata radijacije u Černobilu. U ovoj nuklearnoj katastrofi daleke 1986. godine radnici su bili izloženi mnogo većim razinama radijacije, a tek 0,01% od ukupno 110 000 radnika dosad je oboljelo od leukemije, iako se ne može pouzdano zaključiti jesu li ta oboljenja direktno uzrokovana radijacijom.

Govoreći o razmjerima katastrofe u Fukushimi, treba reći i kako je rizik od oboljenja za otprilike 140 tisuća civila koji su živjeli u krugu od desetak kilometara od nuklearke mnogo manji od onog koji je procijenjen za stanovnike u okolici Černobila. Budući da su konkretne razine radioaktivnog zračenja neposredno nakon potresa nedostupne, WHO je napravio vlastitu procjenu koja uključuje i rizik izloženosti radijaciji putem zraka, hrane ili radioaktivnih kiša. Na temelju raspoloživih podataka iz ove su organizacije zaključili kako je većina stanovnika Fukushime i okolnih mjesta bila izložena razinama radijacije manjim od 10 mSv. Stanovnici grada Namie i sela Litate, dva područja u kojima stanovnici nisu evakuirani ni mjesecima nakon nesreće, bili su izloženi radijaciji od 10-50 mSv. Japanska vlada u bližoj budućnosti razinu godišnje radijacije u regiji želi održati ispod 20 mSv, a u narednim godinama cilj je u potpunosti dekontaminirati područje tako da stanovnici godišnje budu izloženi razini radijacije manjoj od 1 mSv.

Podatci kojima raspolaže WHO podudaraju se s nekoliko drugih neovisnih istraživanja japanskih znanstvenika u kojima se procjene izloženosti stanovništva (čak i onih koji su živjeli u neposrednoj blizini nuklearke) kreću 1-15 mSv. No, nisu svi podatci ovako blagonakloni. Većina se znanstvenika koji su provodili istraživanja slaže kako je novorođenčad u gradu Naime bila izložena količini jodida-131 koja bi mogla biti dovoljna za povećan rizik od oboljenja od raka gušterače. No, podatci prikupljeni na uzorku 1 080 djece iz Naimea sugeriraju da nitko od djece nije bio izložen radijaciji većoj od 50 mSv, što je u svakom slučaju ohrabrujuće, budući da rizik od raka gušterače raste pri izloženosti radijaciji u rasponu od 100 do 200 mSv. Inače, u Černobilu je upravo rak gušterače bio jedan od najčešćih kod tek rođene djece u godinama nakon nuklearne katastrofe.

Budući da je radioaktivnom zračenju bilo izloženo prilično mnogo civila u Japanu, moguće je da će potencijalni rast postotka oboljelih od raka biti veći u generalnoj populaciji nego među zaposlenicima nuklearke, iako je rizik od oboljenja svakog pojedinog stanovnika uistinu minimalan, tvrdi David Brenner, radiolog na Sveučilištu Columbia u New Yorku. „No“, ističe on, „teško je povjerovati da će direktna veza između oboljenja i radijacije ikad biti definitivno potvrđena“. U normalnim okolnostima „40% neke populacije oboljet će od raka, a meni se čini nemogućim provesti bilo kakvo istraživanje u kojem bi se moglo predvidjeti značajno povećanje ovog postotka“, kaže Brenner. Naravno, ovo ne znači da ne treba provoditi istraživanja i Brenner posebno naglašava da je zbog mišljenja javnosti dobro provoditi učestala znanstvena istraživanja jer bi inače znatan dio populacije mogao misliti da ih se svjesno obmanjuje.

Ono što je posebno zanimljivo je da postoji mnogo veća šansa od zdravstvenih komplikacija prouzrokovanih stresom zbog posljedica potresa, tsunamija i nuklearne katastrofe nego radijacijom iz Fukushime. Nakon Černobila utvrđeno je kako među evakuiranim stanovništvom postoji mnogo veća šansa od PTSP-a nego u općoj populaciji, tvrdi Evelyn Bromet, psihijatarica i epidemiologinja na državnom Sveučilištu u New Yorku. Rizik od oboljenja od PTSP-a u slučaju Fukushime može biti još i veći.

„Do sada nikad nisam vidjela rezultate istraživanja o PTSP-u poput ovog iz Fukushime“, kaže Brometova komentirajući odgovore ispitanika na upitnik koji su sastavili na Medicinskom fakultetu u Fukushimi. „Ljudi su u potpunosti prestravljeni i izrazito ljuti. Oni više jednostavno ne vjeruju nikome tko im pruža informacije o nesreći“.

Sve u svemu, rezultati neovisnih istraživanja koje smo prikazali u ovom članku ipak opravdavaju postupke japanske Vlade neposredno nakon razornog potresa. Shunichi Yamashita, znanstvenik s Medicinskog fakulteta koji je vodio provedbu istraživanja na lokalnoj razini, nada se kako će rezultati UNSCEAR-ove i studije WHO-a pomoći pri umanjenju razine stresa kod ljudi pogođenim potresom. No, Yamashita ipak sumnja kako će studija ili dvije biti dovoljne da se ponovno izgradi povjerenje lokalnog stanovništva u odluke koje donosi japanska Vlada. Tatsuhiko Kodama, voditelj radioizotopskog centra na tokijskom Sveučilištu i istaknuti kritičar Vladine poteza nakon potresa, otvoreno sumnja u istinitost zaključaka ovih istraživanja. „Mislim da bi međunarodne organizacije trebale prestati donositi ishitrene zaključke na temelju površnih analiza koje provedu tokom kratkih posjeta Japanu u kojima jednostavno nije moguće dobiti potpun uvid u sva događanja na lokalnoj razini“, kaže on.

Za kraj, treba naglasiti kako UNSCEAR-ov tim od sedamdesetak znanstvenika čeka još mnogo posla prije nego što će biti u stanju objaviti konačne zaključke o posljedicama nuklearne katastrofe u Japanu. Pojedini članovi tima nastavit će samostalno verificirati prikupljene podatke te izrađivati mape koje prikazuju u kojoj količini i u kojem smjeru su radioaktivni izotopi izlazili iz Fukushime Daichii. Za djelatnike nuklearke i lokalno stanovništvo „mnogo je važnija individualna zdravstvena potvrda da su zdravi nego statistika koja im ide u prilog. Ljudi jednostavno žele biti sigurni da je ono što mi govorimo istina“, zaključuje Wolfgang Weiss iz UNSCEAR-a.

14 komentara

14 Comments

  1. Matija Lukač

    30 svibnja, 2012 u 10:09 am

    Ma naravno. I riba će odbaciti škrge i udahnuti punim plućima.

  2. Nikola Grdiša

    30 svibnja, 2012 u 10:13 am

    ma kakvi,,baš naprotiv živit cemo 20 godina dulje sada

  3. Ofcasheep Vuneni

    30 svibnja, 2012 u 10:15 am

    Pa naravno da to tvrde, bože moj, da išta drugo puste u javnost, to bi značilo da bi priznali koliko se tamo laže i skriva o stvarnoj šteti i posljedicama… A svi znamo koliko javni kanali skrivaju istinu da se ne sazna… Gluposti…
    Još će reći da je radijacija dobra za nas…
    “Znanstvenici tvrde: Radijacija u umjerenim dozama zapravo ima pozitivan efekt na organizam”

  4. Mirko Kuric

    30 svibnja, 2012 u 10:16 am

    ma da nije ni zračila opasno,samo nekoliko tisuća puta od dozvoljenog.

  5. Ana Smilović

    30 svibnja, 2012 u 10:16 am

    “Ne vidimo zašto se žalite, imati koji ud viška je prednost”

  6. Mario Straga

    30 svibnja, 2012 u 10:16 am

    ….tajna je u tome što će u Japanu rak postati kućni ljubimac

  7. Matija Lukač

    30 svibnja, 2012 u 10:17 am

    Uf, zeznuo sam se, pa riba jeste odbacila škrge i udahnula punim plućima, spika evolucije… 🙂

  8. Damir Bradic

    30 svibnja, 2012 u 10:25 am

    seru i to radioaktivno

  9. Armin Avdic

    30 svibnja, 2012 u 10:33 am

    sta reci, em je republikanka, em je plavusa, em je amerikanka:
    http://www.youtube.com/watch?v=Rci3ElYLs4U
    slucaj zavrsen 😀

  10. Siniša Strčić

    30 svibnja, 2012 u 10:55 am

    Imenujte znanstvenike i molim adresu da im postavimo par pitanja…

  11. Siniša Strčić

    30 svibnja, 2012 u 10:56 am

    Pusti spike, znanstvenici ovo, ono…svi znaju kako se članci pišu, znanost s tim nema veze…

  12. Nikša Mišković

    30 svibnja, 2012 u 11:30 am

    A ja tvrdim da je zemlja ravna ploca i da se sunce okrece oko zemlje.

  13. Marina Schildberger

    30 svibnja, 2012 u 1:28 pm

    Ocito misle da je vecina glupa i da nitko nema o nicem poima …. Hmhmm

  14. Željko Martić

    30 svibnja, 2012 u 3:52 pm

    Znanost.com postaje sve gori i gori…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Istraživači su otkrili posmrtne ostatke najstarije žrtve napada morskog psa koji su stari oko 3.000 godina. Stručnjaci sa Sveučilišta Oxford su do otkrića došli...

Ekologija i okoliš

Japan je najavio da će u more pustiti više od milijun tona kontaminirane vode iz uništene nuklearne elektrane Fukušima, što je izazvalo bijes susjednih...

Ekologija i okoliš

Vlada Japana će ponuditi porezne olakšice i ostalu financijsku podršku.

Robotika

Jedan grad u Japanu rasporedio je nekoliko robota-vukova koji se kreću i zavijaju u nadi da će prestrašiti medvjede koji postaju sve veća prijetnja...

Oglašavanje