Connect with us

Znanost

Arheologija i paleontologija

Zubi djeteta stari 30 000 godina pomogli u rasvjetljavanju ljudske evolucije


Zubi djeteta stari 30 000 godina bacaju novo svjetlo na evoluciju modernih ljudi zahvaljujući istraživanju na bristolskom sveučilištu objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Zubi su dio začuđujuće potpunih ostataka pronađenih u Abrigo do Lagar Velho-u, u Portugalu, iskopani 1998-1999, pod vodstvom profesora João Zilhão-a, sa sveučilišta u Bristolu. Klasificirano kao moderni čovjek sa neandertalskim porijeklom, dijete je izazvalo brojne kontroverze o tome koliko su se dugo neandertalci i moderni ljudi afričkog porijekla križali kad su došli u kontakt u Europi.

“Rani moderni ljudi”, čija je anatomija slična onoj današnje ljudske rase, pojavili su se prije više od 50 000 godina, i dugo smo mislili da se od tada malo toga promijenilo u ljudskoj biologiji. Kada promatramo biologiju kasnih arhaičnih ljudi poput neandertalaca, uobičajeno ih je uspoređivati sa današnjim ljudima zanemarivajući pritom biologiju ranih modernih ljudi koji su vremenski bili bliski neandertalcima. Imajući ovo na umu, međunarodni tim, u kojem je bio i Prof. Zilhão, ponovno je analizirao rast djeteta iz Lagar Velho-a (sve njegove mliječne, i gotovo sve stalne zube), da bi vidjeli kakvi su oni u usporedbi sa zubima neandertalaca iz kasnijeg pleistocena (ljudi koji su živjeli prije 12 000 godina), i modernih ljudi.

Pomoću tehnike zvane mikrotomografija, koja koristi rendgensko zračenje da bi stvorila presjek 3D predmeta, stručnjaci su istražili važne stadije razvoja zuba i proporcije zubne cakline, dentina i pulpe zuba. Otkrili su da su, s obzirom na razvoj kutnjaka, prednji zubi relativno kasnili u formiranju. Nadalje, prednji su zubi imali više dentina i pulpe, ali i proporcionalono manje cakline, nego zubi ljudi iz mlađeg doba. Zubi djeteta iz Legar Velho-a, stoga se uklapaju u profil zuba prethodnika neandertalaca, a ne uklapaju se u profil zuba ljudi iz kasnijeg pleistocena, ni u onaj današnjih ljudi.

Prof. Zilhão je rekao. “Ova nova analiza djeteta iz Lagar Velho-a ujedinjuje se s puno informacija iz drugih fosila modernih ljudi pronađenih u Europi (u Mladeču u Češkoj, Peştera cu Oase i Peştera Muierii u Rumunjskoj, i Les Rois-u u Francuskoj) koje pokazuju da su ovi rani moderni ljudi bili `moderni`, ali ne i `potpuno moderni`. Anatomska evolucija ljudi nastavila se i nakon što su oni živjeli, prije 30 000 – 40 000 godina.”

Tim je vodila Priscilla Bayle (Muséum National d`Histoire Naturelle, Francuska) i Roberto Macchiarelli (Université de Poitiers, Francuska), a uključivao je i Erika Trinkausa (prof. antropologije na sveučilištu  u Washingtonu), Cidáliu Duarte (Câmara Municipal do Porto, Portugal) i Arnauda Mazurieara (CRI-Biopôle-Poitiers, Francuska).

Izvor: sciencedaily.com

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh