{"id":1002,"date":"2010-03-30T23:00:00","date_gmt":"2010-03-30T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/genom-amebe-pokazuje-evoluciju-slozenog-zivota\/"},"modified":"2020-10-15T15:13:16","modified_gmt":"2020-10-15T13:13:16","slug":"genom-amebe-pokazuje-evoluciju-slozenog-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/genom-amebe-pokazuje-evoluciju-slozenog-zivota\/","title":{"rendered":"Genom amebe pokazuje evoluciju slo\u017eenog \u017eivota"},"content":{"rendered":"

Jedna ameba podvojene li\u010dnosti daje biolozima tragove o porijeklu organizama od gljiva do ljudi i uvid u to kako su slo\u017eeni organizmi evoluirali. “Obi\u010dno mislimo o protistima (jednostani\u010dnim organizmima) kao o `jednostavnim` i ljudima kao `slo\u017eenim` bi\u0107ima- ali genom Naeglerie<\/em>pokazuje nam da je toliko slo\u017eenosti ve\u0107 nastalo stvarno rano u evoluciji”, rekao je Scott Dawson, docent mikrobiologije na UC Davis<\/em>.<\/p>\n

Dawson je glavni autor rada o analiziranju genoma Naegleria gruberi<\/em>, objavljenom u o\u017eujku \u010dasopisa Cell<\/em>. Timu je tako\u0111er priklju\u010dio studente UC Davisa<\/em>Michaela Cipriana i Jonathana Phama. Dawson je prvotno predlo\u017eio N. gruberi<\/em> kao kandidata za sekvencioniranje genoma jo\u0161 u 2004., dok je bio poslijedoktorski istra\u017eiva\u010d na UC <\/em>Berkeley<\/em>.<\/p>\n

N. gruberi<\/em> hrani se u blatu kao ameba, ali kada se hrana smanji ispru\u017ei dva bi\u010dasta nastavka ili flagellae i brzo otpliva dalje. Ona se tako\u0111er mo\u017ee transformirati u tvrdu, otpornu cistu i \u010dekati bolje uvjete. Ve\u0107ina dosada\u0161njih nastojanja u sekvencioniranju genoma protozoa usmjerena su na parazitske organizme kao \u0161to je parazitski uzro\u010dnik malarije.<\/p>\n

“Ona besplatno \u017eivi i mo\u017ee nam puno re\u0107i o po\u010decima \u017eivota – jer ima gene koji mogu raditi sve te razli\u010dite stvari”, rekao je Dawson. Analiza pokazuje da N. gruberi<\/em> ima 15.727 gena koji su kodovi za proteine, u odnosu na oko 23.000 u ljudi. S tim genima, organizam mo\u017ee jesti i razmno\u017eavati se, puzati ili plivati, \u017eivjeti sa kisikom ili bez njega te se organizirati iznutra kao \u0161to to i ljudska stanica radi.<\/p>\n

Ljudsko tijelo sadr\u017ei stanice koje mogu puzati, kao \u0161to su bijela krvna zrnca, ili koje imaju bi\u010daste nastavke, kao \u0161to je sperma – iako nitko nema i jedno i drugo. Dakle, ljudi imaju oba seta gena kao \u0161to je imao i jednostavan predak kojeg dijelimo s N. gruberi<\/em>.<\/p>\n

Znanstvenici su usporedili genom N. gruberi<\/em> sa \u0161irokim rasponom ostalih eukariota – organizama koji imaju DNA odvojenu od ostatka stanice uklju\u010duju\u0107i zelene biljke, gljive, ljude i neke jednostani\u010dne organizme- te prona\u0161li set od 4 000 gena koji se mo\u017ee pratiti unatrag do jednog pretka prije vi\u0161e milijardi godina. Mnogi od tih gena nemaju poznatu funkciju, rekao je Dawson.<\/p>\n

“Postoji mnogo neotkrivene biologije”, rekao je. N. gruberi<\/em>bezopasna je za ljude, ali ima srodnika Naegleria fowleri<\/em> koji \u017eivi u mutnoj vodi i mo\u017ee – rijetko – u\u0107i u nos i jesti mozak. Sekvencioniranje je provedeno na U.S. Department of Energy`s Joint Genome Institute u Walnut Creek<\/em>. Prvi zajedni\u010dki autori rada objavljenog u Cell <\/em>bili su Lillian Fritz-Laylin, UC Berkeley<\/em> i Simon Prochnik, Joint Genome Institute<\/em>.<\/p>\n

StemCell Workstation – Ispod le\u0107e mikroskopa radna je stanica za izolaciju stanica! – www.amgmicro.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna ameba podvojene li\u010dnosti daje biolozima tragove o porijeklu organizama od gljiva do ljudi i uvid u to kako su slo\u017eeni organizmi evoluirali. “Obi\u010dno mislimo o protistima (jednostani\u010dnim organizmima) kao o `jednostavnim` i ljudima kao `slo\u017eenim` bi\u0107ima- ali genom Naegleriepokazuje nam da je toliko slo\u017eenosti ve\u0107 nastalo stvarno rano u evoluciji”, rekao je Scott Dawson, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005976,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[19264,17328],"class_list":["post-1002","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-ameba","tag-gen"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1002"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1002\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}