Kroz brojna istra\u017eivanja, znanstvenici su pokazali kako su o\u0161te\u0107enja DNA kroz na\u0161 \u017eivotni vijek klju\u010dni mehanizam iza razvoja raka kao i ostalih bolesti povezanih sa staro\u0161\u0107u. Ne\u0107e svatko oboljeti od takvih bolesti jer na\u0161e tijelo raspola\u017ee s vi\u0161e vrsta mehanizama za popravak o\u0161te\u0107enja DNA nastalih uslijed starenja, uvjeta okoline te ostalih \u010dimbenika poput na\u010dina \u017eivota. Ipak, mehanizmi na kojima se temelje odre\u0111eni tipovi popravka DNA sve do sad nisu bili ba\u0161 dobro razra\u0111eni.<\/p>\n
<\/em><\/p>\n U \u010dlanku objavljenom 11. travnja u \u010dasopisu Nature<\/em>, znanstvenici Chapel Hill`s Lineberger<\/em> centra za sveobuhvatno istra\u017eivanje raka pri Sveu\u010dili\u0161tu Sjeverne Karoline pokazali su kako odre\u0111eni protein \u2013 imena Ku \u2013 igra va\u017enu ulogu u popravku o\u0161te\u0107enja na dijelovima molekule DNA.<\/p>\n Prema rije\u010dima Dalea Ramsdena koji je ina\u010de gost predava\u010d na Odsjeku za biokemiju i biofiziku te \u010dlan osoblja za istra\u017eivanja genetike i molekularne biologije, Ku je jedan vrlo uzbudljiv protein. Naime, on koristi jedinstvene mehanizme za popravak posebno te\u0161kih o\u0161te\u0107enja na molekuli DNA. \u00a0\u201cO\u0161te\u0107enja molekule DNA poput slomljenog kromosoma ili prekida u dvostrukoj uzvojnici dosta je te\u0161ko popraviti. Ovdje se ne radi o jednostavnom prekidu, a podru\u010dja oko niti mogu biti o\u0161te\u0107ena na razini osnovnih gra\u0111evnih jedinica DNA \u2013 nukleotida,\u201d nadodaje.<\/p>\n Slomljeni kromosomi mogu se usporediti s prekidima u niti vune koja se sastoji od nekoliko razli\u010ditih manjih niti ili skupina. Kada \u0161karama re\u017eemo vunu, nit se izli\u017ee i mo\u017ee popucati (ili pak imati o\u0161te\u0107enja) na nekoliko razli\u010ditih mjesta uzdu\u017e duljine vune. Ovi o\u0161tri krajevi postaju \u201ckaljavi\u201d i te\u017ee ih je popraviti.<\/p>\n \u201cDo sad se naga\u0111alo kako su prekidi na dvostrukoj uzvojnici najte\u017ea vrsta o\u0161te\u0107enja molekule DNA, a \u010desto se pretpostavljalo i kako ih se jednostavno ni ne mo\u017ee potpuno precizno popraviti,\u201d obja\u0161njava Ramsden.\u00a0Tim je otkrio kako protein Ku, \u010dija se sposobnost preciznog lociranja prekida na kromosomu du\u017e niti DNA ve\u0107 dugo cijeni, zapravo uklanja \u201cone\u010di\u0161\u0107enja\u201d na krajevima slomljenog kromosoma. To potom omogu\u0107uje proces popravka s dosad nezamislivim stupnjem preciznosti.<\/p>\n \u201cOvaj protein zapravo lije\u010di kako na razini nukleotida tako i na razini kromosoma\u201d, isti\u010de Ramsden, uspore\u0111uju\u0107i takvo djelovanje s \u010di\u0161\u0107enjem i dezinfekcijom rane prije \u0161ivanja u vidu br\u017eeg zacjeljivanja.\u00a0Tim se nada kako \u0107e otkri\u0107e ovog mehanizma obnove DNA u bliskoj budu\u0107nosti dovesti do razvoja ciljanih terapija za rak i ostale bolesti povezane sa staro\u0161\u0107u. Steven Roberts, Natasha Strande, Martin Burkhalter, Christina Strom i Jody Havener s UNC-a te Paul Hasty iz Centra za znanosti povezane sa zdravljem na teksa\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu u San Antoniju ostali su \u010dlanovi istra\u017eiva\u010dkog tima.<\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kroz brojna istra\u017eivanja, znanstvenici su pokazali kako su o\u0161te\u0107enja DNA kroz na\u0161 \u017eivotni vijek klju\u010dni mehanizam iza razvoja raka kao i ostalih bolesti povezanih sa staro\u0161\u0107u. Ne\u0107e svatko oboljeti od takvih bolesti jer na\u0161e tijelo raspola\u017ee s vi\u0161e vrsta mehanizama za popravak o\u0161te\u0107enja DNA nastalih uslijed starenja, uvjeta okoline te ostalih \u010dimbenika poput na\u010dina \u017eivota. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015126,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16332],"tags":[16466],"class_list":["post-1056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biokemija","tag-protein"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1056\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}