{"id":1115,"date":"2010-04-17T23:00:00","date_gmt":"2010-04-17T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/nikola-tesla-genij-koji-je-prosvijetlio-svijet\/"},"modified":"2015-10-23T03:11:00","modified_gmt":"2015-10-23T01:11:00","slug":"nikola-tesla-genij-koji-je-prosvijetlio-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nikola-tesla-genij-koji-je-prosvijetlio-svijet\/","title":{"rendered":"Nikola Tesla – genij koji je prosvijetlio svijet"},"content":{"rendered":"

Nikola Tesla\u00a0 ro\u0111en je 10. srpnja 1856. u li\u010dkom selu Smiljan u Hrvatskoj koje je tada bio u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Njegov otac, Milutin Tesla, bio je srpski pravoslavni sve\u0107enik, dok se njegova majka \u0110uka Mandi\u0107 bavila izradom i osmi\u0161ljavanjem ku\u0107anskih aparata.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tesla se \u0161kolovao u Realschule<\/em> u Karlstadtu, Politehni\u010dkom Institutu u Grazu te na sveu\u010dili\u0161tu u Pragu. Prvotno se namjeravao specijalizirati u podru\u010djima matematike i fizike, ali ubrzo je postao odu\u0161evljen elektricitetom. Karijeru je zapo\u010deo kao in\u017eenjer elektronike u telefonskoj kompaniji u Budimpe\u0161ti 1881. Upravo mu je tamo za vrijeme jedne \u0161etnje kroz park sinula ideja o rotiraju\u0107em magnetskom polju. Koriste\u0107i \u0161tap nacrtao je skicu u pijesku kojom je prijatelju objasnio princip na kojem funkcionira indukcijski motor. Prije nego li je oti\u0161ao u Ameriku, Tesla se zaposlio u Continental Edison Company<\/em> u Parizu gdje je radio na konstrukciji dinama. Dok je boravio u Strassbourgu 1883., uspje\u0161no je samostalno izradio i testirao prototip indukcijskog motora. Kako nije uspio zainteresirati niti jednog proizvo\u0111a\u010da za svoj neobi\u010dan stroj, Tesla je prihvatio poslovnu ponudu da radi za Thomasa Edisona u New Yorku.<\/p>\n

Odlazak u Ameriku bila je njegova dugogodi\u0161nja \u017eelja po\u0161to je jo\u0161 kao dje\u010dak sanjao o tome da iskoristi snagu mo\u0107nih slapova Niagare. Mladi Tesla do\u0161ao je u Ameriku 1884. sa pismom preporuke koju je Charles Batchelor napisao Thomasu Edisonu. U njemu je pisalo: \u201eU svojem \u017eivotu upoznao sam dva velika \u010dovjeka. Jedan si ti, a drugi je ovaj madi\u0107\u201c. Nikola Tesla<\/a> je sljede\u0107ih 59 godina proveo rade\u0107i u New Yorku. Rade\u0107i za Edisona, Tesla je usavr\u0161avao postoje\u0107e modele dinama u laboratoriju u New Jerseyu. Ovdje je do\u0161lo do razila\u017eenja u mi\u0161ljenjima izme\u0111u Edisona i Tesle oko istosmjerne (DC) i izmjeni\u010dne struje (AC). Neslaganje se kasnije pretvorilo u sukob poznat kao \u201erat struja\u201c u kojem je Edison neuspje\u0161no poku\u0161ao za\u0161tititi svoju investiciju koju je ulo\u017eio u infrastrukturu i opremu za kori\u0161tenje istosmjerne struje. Tesla je dokazao superiornost izmjeni\u010dne struje \u010dime je njegov sustav postao op\u0107e prihva\u0107en.<\/p>\n

Rat struja bio je sukob koji se vodio za napredak ne samo Amerike, ve\u0107 i cijeloga svijeta. U velja\u010di 1882., Tesla je otkrio rotiraju\u0107e magnetsko polje, temeljni princip fizike i osnovu za gotovo sve ure\u0111aje koji koriste izmjeni\u010dnu struju. Tesla je primijenio princip rotiraju\u0107eg magnetskog polja kako bi razvio indukcijski motor na izmjeni\u010dnu struju i vi\u0161efazni sustav za generiranje, prijenos, distribuciju i kori\u0161tenje elektri\u010dne energije. Elektromotor kojeg je izumio Tesla nalazi se u \u0161irokoj primjeni u industriji i ku\u0107anskim aparatima diljem svijeta. Elektri\u010dna energija koju koristimo danas se generira, prenosi i pretvara u mehani\u010dku energiju zahvaljuju\u0107i njegovim izumima.<\/p>\n

Teslino najve\u0107e postignu\u0107e je vi\u0161efazni sustav izmjeni\u010dne struje koji se danas koristi za rasvjetu diljem svijeta. Tesla je bio pionir u mnogim podru\u010djima. Teslina zavojnica koju je izumio 1891., danas se koristi u radijskim i televizijskim setovima te drugoj elektronici. Izumi koji se pripisuju Tesli uklju\u010duju: fluorescentno svjetlo, lasersku zraku, be\u017ei\u010dnu komunikaciju, be\u017ei\u010dni prijenos elektri\u010dne energije, daljinsko upravljanje, robotiku, Teslinu turbinu i zrakoplove koji uzlije\u0107u vertikalno. Tesla je za vrijeme svog \u017eivota registrirao vi\u0161e od 700 patenata.<\/p>\n

Dok je boravio u Colorado Springsu, od svibnja 1899. do 1900., Tesla je do\u0161ao do, kako je sam tvrdio, svojeg najve\u0107eg otkri\u0107a \u2013 stacionarnih valova. Pomo\u0107u ovoga otkri\u0107a, dokazao je da bi se Zemlja mogla koristiti kao vodi\u010d te da bi bila osjetljiva na elektri\u010dne valove odre\u0111enih frekvencija sli\u010dno kao zvu\u010dna vilica. Tesla je tako\u0111er uspio be\u017ei\u010dno osvijetliti 200 \u017earulja sa udaljenosti od 40 kilometara te proizvesti umjetnu munju. Jednom prilikom je bio uvjeren kako je u laboratorij u Coloradu primio radijski signal sa drugoga planeta. Mediji su ovu vijest do\u010dekali sa velikom skepsom.<\/p>\n

Uz financijsku potporu J. Pierpont Morgana, Tesla je izgradio Wardenclyffe laboratorij sa poznatim tornjem za emitiranje u Shorehamu, na Long Islandu izme\u0111u 1901. i 1905. Golema konstrukcija uzdizala se 57 metara u visinu, a bila je natkrivena bakrenom kupolom \u0161irine 21 metar ispod koje se nalazio oscilatorni oda\u0161ilja\u010d. Svrha ovoga tornja bila je da bude prvi sustav za oda\u0161iljanje radijskih signala i elektri\u010dne energije bez uporabe \u017eica. Golemi oscilatorski odsa\u0161ilja\u010d oda\u0161iljao je elektricitet visoke frekvencije te je trebao pretvoriti Zemlju u golemi dinamo koji bi stvarao neograni\u010denu koli\u010dinu elektri\u010dne energije bilo gdje na svijetu. Prije nego li je toranj profunkcionirao, do\u0161lo je do nesuglasica izme\u0111u Tesle i Morgana koji je na kraju odlu\u010dio povu\u0107i svoja financijska sredstva. Financija\u0161 je tijekom sva\u0111e izjavio povijesnu re\u010denicu: \u201eAko bilo tko mo\u017ee crpiti energiju, kako da onda ostvarimo naplatu?\u201c. Toranj je sru\u0161en 1917. godine zbog potreba Drugoga svjetskoga rata.<\/p>\n

Nikola Tesla je jedan od najcjenjenijih i najpriznatijih ljudi u ameri\u010dkome tisku. Prema magazinu Life<\/em>, Tesla je jedan od 100 najpoznatijih ljudi u pro\u0161lome tisutlje\u0107u. On je jedan od velikana koji su promijenili tok ljudske povijesti. Njegova otkri\u0107a, izumi i vizije imale su veliku potporu javnosti, znanstvene zajednice i ameri\u010dkih medija. U svoje vrijeme, Tesla je u\u017eivao status super zvijezde. Bio je obdaren izvanrednom mogu\u0107no\u0161\u0107u vizualizacije i pam\u0107enja od najranije dobi. Bio je u stanju konstruirati, razviti i usavr\u0161iti svoje izume prije nego li je svoje zamisli prenosio na papir.<\/p>\n

Tesla se nikada nije \u017eenio, \u017eivio je samotnja\u010dkim \u017eivotom potpuno posve\u0107en znanosti. Umro je 7. sije\u010dnja 1943. u hotelu New Yorker, gdje je \u017eivio zadnjih deset godina svojeg \u017eivota. Pokopan je uz dr\u017eavne po\u010dasti u New Yorku. Vi\u0161e od 2000 ljudi prisustvovalo je pogrebu uklju\u010duju\u0107i i vi\u0161e dobitnika Nobelove nagrade. Tesla je kremiran, a njegov pepeo je spremljen unutar zlatne sfere, po\u0161to je kugla bilo njegovo omiljeno geometrijsko tijelo. Zlatna sfera nalazi se u stalnom postavu Teslinog muzeja u Beogradu uz njegovu posmrtnu masku.<\/p>\n

\n

\n

\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nikola Tesla\u00a0 ro\u0111en je 10. srpnja 1856. u li\u010dkom selu Smiljan u Hrvatskoj koje je tada bio u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Njegov otac, Milutin Tesla, bio je srpski pravoslavni sve\u0107enik, dok se njegova majka \u0110uka Mandi\u0107 bavila izradom i osmi\u0161ljavanjem ku\u0107anskih aparata. Tesla se \u0161kolovao u Realschule u Karlstadtu, Politehni\u010dkom Institutu u Grazu te na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21007115,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[16455],"class_list":["post-1115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici","tag-tesla"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1115"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1115\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21007115"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}