{"id":1184,"date":"2010-04-27T07:00:00","date_gmt":"2010-04-27T07:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/dijabetiari-izloeni-snanijem-riziku-od-atrijalne-fibrilacije\/"},"modified":"2022-07-07T01:33:40","modified_gmt":"2022-07-06T23:33:40","slug":"dijabeticari-izlozeni-snaznijem-riziku-od-atrijalne-fibrilacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dijabeticari-izlozeni-snaznijem-riziku-od-atrijalne-fibrilacije\/","title":{"rendered":"Dijabeti\u010dari izlo\u017eeni sna\u017enijem riziku od atrijalne fibrilacije"},"content":{"rendered":"\n

Tijekom tri godine, dr. Dublin i njezini suradnici pratili su preko 1400 pacijenata Group Health<\/em> u kojih je recentno dijagnosticirana atrijalna fibrilacija. Navedene su “slu\u010dajeve” usporedili sa preko 2200 “kontrola”. Kontrole su se podudarale u pojedinim slu\u010dajevima ovisno od dobi, spolu, godini, te \u010dinjenici jesu li lije\u010deni od visokog krvnog tlaka. No, za razliku od testiranih slu\u010dajeva, nisu patili od atrijalne fibrilacije.<\/p>\n\n\n\n

Studija dr. Dublin prva je takve vrste koja propituje odnos atrijalne fibrilacije i trajanja pacijentova dijabetesa te razine \u0161e\u0107era u njihovoj krvi. Za razliku od ve\u0107ine prethodnih studija, ova je tako\u0111er bila prilago\u0111ena pacijentovoj te\u017eini, \u0161to je va\u017eno jer su podjednako i dijabetes i atrijalna fibrilacija u\u010destaliji u te\u017eih ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Evo do kakvih je zaklju\u010daka do\u0161la:
– Dijabeti\u010dari su izlo\u017eeniji 40%-tnoj vjerojatnosti dijagnosticirane atrijalne fibrilacije, no \u0161to su to ljudi bez dijabetesa.
– Sa svakom dodatnom godinom pro\u017eivljenog dijabetesa rizik od atrijalne fibrilacije vi\u0161i je za 3%.
– Kod pacijenata s visokim \u0161e\u0107erom u krvi (glikoliziranim hemoglobinom, tako\u0111er poznatim i kao HBA1c vi\u0161im od 9%), rizik od fibrilacije pretkomore dvaput je izra\u017eeniji nego u ljudi bez dijabetesa.
– Zato kod oboljelih sa pravilno kontroliranim dijabetesom (HBA1c 7% i manje) govorimo o otprilike podjednakoj vjerojatnosti dijagnosticiranja atrijalne fibrilacije kao i u ljudi bez dijabetesa.<\/p>\n\n\n\n

“Kada dijabeti\u010dar ima simptome kao \u0161to su sr\u010dane palpitacije, klini\u010dari bi trebali biti sumnji\u010daviji u pogledu atrijalne fibrilacije kao potencijalnog uzroka”, smatra dr. Dublin. “Ovaj poreme\u0107aj sr\u010danog ritma va\u017eno je dijagnosticirati, jer se mo\u017ee lije\u010diti lijekovima kao \u0161to su varfarin koji mo\u017ee sprije\u010diti mnoge sr\u010dane udare do kojih bi atrijalna fibrilacija u suprotnom mogla dovesti.<\/p>\n\n\n\n

Uza ovakav tip studije “kontroliranog ispitivanja”, te\u0161ko je utvrditi kome osigurati prednost \u2014 dijabetesu ili atrijalnoj fibrilaciji \u2014 naspram nasumi\u010dnog ispitivanja, smatra dr. Dublin. “No na\u0161i zaklju\u010dci o povi\u0161enom riziku od atrijalne fibrilacije razmjerno vremenskom trajanju primjene lijekova za dijabetes na pacijentima, te uz povi\u0161enu zastupljenost glukoze u krvi, jasno ukazuju na \u010dinjenicu da dijabetes mo\u017ee izazvati fibrilaciju atrija.” Kao mjeru trajanja oboljenja pacijenta, dr. Dublin koristila je vrijeme od iniciranja primjene lijekova za dijabetes.<\/p>\n\n\n\n

Studija dr. Dublin financirana je putem stipendija Veterans` Affairs Health Services Research & Development<\/em> te Paul Beeson Career Development Award<\/em> u sklopu National Institute of Aging<\/em>. The Beeson Award<\/em> podjednako tako djelomi\u010dno podr\u017eavaju American Federation for Aging Research<\/em>, the Hartford Foundation, the Atlantic Philanthropies<\/em> i the Starr Foundation. The National Heart, Lung, and Blood Institute<\/em> financira studiju o sr\u010danom i vaskularnom zdravlju, koja prikuplja podatke o novodijagnosticiranim pacijentima Grupe Health na atrijalnu fibrilaciju i druga kardiovaskularna stanja. Studija fibrilacije atrija, ostvarenje dr. Susan Heckbert u koautorstvu s dr. Dublin, ima za cilj prona\u0107i nove faktore koji pove\u0107avaju rizik od razvoja treperenja gornje sr\u010dane komore (atrija).<\/p>\n\n\n\n

Oko 1% ljudi \u2014 i gotovo 9% osoba u dobi iznad 80., pate od fibrilacije atrija, prema dr. Heckbert, profesoru epidemiologije i znanstvenom istra\u017eitelju Washingtonskog sveu\u010dili\u0161ta te pomo\u0107nog istra\u017eiva\u010da u sklopu Cardiovascular Health Research Unit-a Group Health Research Institute-a<\/em>. U mnogim slu\u010dajevima, atrijska fibrilacija nema simptoma i nije nu\u017eno opasna po \u017eivot. No, zato mo\u017ee dovesti do lupanja srca, nesvjestice, umora ili kongestivnog zatajenja srca. Fibrilacija atrija tako\u0111er mogu dovesti do stvaranja otoka krvi te povremeno i do ugru\u0161aka u atrijima. Kada se dijelovi ugru\u0161aka otkinu i napuste atrij, mogu dovesti do embolijskih udara, kao \u0161to je to slu\u010daj u vi\u0161e od 70 000 Amerikanaca godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Group Health Research Institute<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom tri godine, dr. Dublin i njezini suradnici pratili su preko 1400 pacijenata Group Health u kojih je recentno dijagnosticirana atrijalna fibrilacija. Navedene su “slu\u010dajeve” usporedili sa preko 2200 “kontrola”. Kontrole su se podudarale u pojedinim slu\u010dajevima ovisno od dobi, spolu, godini, te \u010dinjenici jesu li lije\u010deni od visokog krvnog tlaka. No, za razliku od […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015216,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16612],"class_list":["post-1184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-dijabetes"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1184"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065759,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1184\/revisions\/21065759"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015216"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}