Hrvatski fizi\u010dar, matemati\u010dar, astornom, geodet, in\u017einjer, pjesnik, filozof i diplomat. Ubraja se me\u0111u najistaknutije svjetske znanstvenike svoga vremena. Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 ro\u0111en je 26. svibnja 1711., Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 rodio se kao sedmo dijete u obiteljskoj ku\u0107i u Dubrovniku. U ku\u0107i Bo\u0161kovi\u0107evih vladao je duh ozbiljnosti i reda, a cijela je obitelj naginjala isusova\u010dkom moralu.<\/p>\n
Prvu \u0161kolsku poduku Ru\u0111er je dobio od don Nikole Nikea, u isusova\u010dkom duhu. Osnovnu \u0161kolu je polazio kao ve\u0107ina trgova\u010dke djece u isusova\u010dkom kolegiju gdje je u\u010dio gramatiku, humanioru i retoriku. U svemu je bio ispred svojih vr\u0161njaka, a naro\u010dito se iskazivao marljivo\u0161\u0107u, intuicijom i lakim usvajanjem gradiva. Zato je s 14 godina poslan u Rim na dalje \u0161kolovanje u glasoviti Collegium Romanomum (Rimski kolegij). Prvo je tri pripremne godine proveo u novicijatu Svetog Andrije, a potom je u istom novicijatu slu\u0161ao retoriku. Poslije pet godina stekao je pravo prije\u0107i u Rimski kolegij gdje je pet godina slu\u0161ao filozofiju i matematiku. U matematiku ga uvodi Horacie Borgondino, tipi\u010dni humanist, ljubitelj poezije, poznavatalj djela Euklida, Apolonija i Arhimeda, predani aristotelovac u vrijeme kada se ozbiljno sumnja u to u\u010denje. Ipak, Bo\u0161kovi\u0107 \u0107e se kasnije \u017ealiti da u to vrijeme za matematiku nije imao ni dobrih knjiga ni dobrog u\u010ditelja. Godine 1732. lak\u0161e je obolio pred ispite, ali ih je ipak uspio polo\u017eiti. Bolesti, ma kako se uvijek \u010dinile banalnim, bi\u0107e njegove pratiteljice cijelog \u017eivota.<\/p>\n
Zavr\u0161iv\u0161i prvi stupanj studija Bo\u0161kovi\u0107 je morao prihvatiti posao u ni\u017eim zavodima gdje se zadr\u017eao pet godina. Od 1733. u\u010ditelj je gramatike u Rimu. Kada je postavljen za nastavnika u Isusova\u010dkom kolegiju u Fermu odahnuo je. Uve\u010der je mogao raditi na osobnom usavr\u0161avanju jer mu je to novi posao dopu\u0161tao. Tako pi\u0161e pisma i svoje radove \u0161alje prijateljima. \u017deli se posvetiti poru\u010davanju Newtona koji nema mnogo obo\u017eavatelja u Europi. U to vrijeme iz rodnog Dubrovnika sti\u017ee poziv da se vrati i tamo radi. No, Ru\u0111er ipak ostaje u Italiji. Iako se nije vratio u Dubrovnik Bo\u0161kovi\u0107 je vi\u0161estruko koristio rodnoj Republici. U Italiji (gdje su mogu\u0107nosti napredovanja bile ve\u0107e nego u Dubrovniku) zajedno s grofom Francescom Garampijem, astronomom, motri prolaz Merkura ispred Sunca i tom prilikom upoznaje astronomske instrumente i metodologiju rada. Bo\u0161kovi\u0107 je svestran i nastavlja svoj rad u matematici, astronomiji i knji\u017eevnosti. U Kolegiju ostaje tri godine, prvo kao predava\u010d retorike, a kasnije i humanioruma. Studije teologije po\u010dinje 1738. s velikim marom. Uvijek je ispred drugih i nikada se ne \u017eali na prezauzetost. Zbog svoje izuzetnosti postavljen je za akademika logike. Pored svega bavio se i prou\u010davanjem kometa.<\/p>\n
Poznat ve\u0107 po svojim “Disertacijama” koje je prvo objavljivao anonimno, kao svaki po\u010detnik isusovac, Bo\u0161kovi\u0107 ih po\u010dinje potpisivati punim imenom i prezimenom. Prvi njegov rad bio je “O sun\u010devim pjegama”, a koji je objavljen 1736. godine. Naredne godine (1737.) objavio je dvije rasprave. I tako iz godine u godinu ne\u0107e pro\u0107i nijedna godina njegova \u017eivota, a da ne objavi makar jedan rad. Njegove su rasprave odmah bile zapa\u017eene, kako po svojim znanstvenim novostima tako i po latinskom jeziku u kome \u0107e dati mnoge vje\u0161te stihove. U tim ranim Bo\u0161kovi\u0107evim raspravama javljaju se nagovje\u0161taji njegovih velikih ideja o beskona\u010dnosti, relativnosti, prirodnoj filozofiji. Me\u0111utim najvi\u0161e se bavi pitanjima prakti\u010dne astronomije, stupaju\u0107i u stvarala\u010dki dijalog s postoje\u0107im saznanjima dovode\u0107i ih u sumnju ili ih unaprije\u0111uju\u0107i. Putokaz mu je Newton, \u010diji je on najve\u0107i propagator u okviru Rimskog kolegija.<\/p>\n
Godine 1754. objavljuje va\u017enu raspravu o neprekidnosti u kojoj na nov na\u010din nastavlja razmi\u0161ljati o Zenovim paradoksima. Iste godine pojavljuju se i njegovi “Elementi sveukupne matematike” u tri toma kao i nacrt “Elementi geometrije”. Osim po svojim izuzetnim radovima iz matematike i poezije Bo\u0161kovi\u0107 je u Rimu zapa\u017een i zbog svog naprasitog karaktera. Taj karakter donijeti \u0107e mu mnoge nevolje u \u017eivotu i nepotrebne utjecajne neprijatelje. Zamoljen od republike Luka da intervenira u njenu korist u Be\u010du, a povodom sukoba s Toscanom Bo\u0161kovi\u0107 odlazi u Be\u010d gdje objavljuje svoje djelo “Teorija prirodne filozofije”. Istovremeno za Dubrovnik odra\u0111uje va\u017ene diplomatske poslove. Ipak \u017eali se na nedostatak novca koji on jednostavni isusovac, profesor matematike ne mo\u017ee skupiti.<\/p>\n
Vrativ\u0161i se u Rim Bo\u0161kovi\u0107 osje\u0107a kako se klima promijenila i da njegove ideje nisu dobrodo\u0161le. Zato uspijeva ishodovati dopu\u0161tenje za slu\u017ebeno putovanje po Europi. Boravi u Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Njema\u010dkom carstvu. Dr\u017ei se isusova\u010dkih svrati\u0161ta, iako su isusovci ve\u0107 u nemilosti. Uz dosta te\u0161ko\u0107a sti\u017ee u Pariz gdje ga slu\u017ebeni krugovi primaju kao velikog svjetskog znanstvenika. U Parizu Bo\u0161kovi\u0107 se kre\u0107e u otmjenom svijetu, \u010desto i u dru\u0161tvu lijepih \u017eena kojima sastavlja elegantne latinske epigrame. Visok, vitak i rje\u010dit uvijek je u prvom planu. Kao takav izazivao je radoznalost u francuskim aristokratskim krugovima koji nisu bili skloni isusovcima ali su njega rado primali. Kasnije \u0107e mu neki prigovarati zbog takvog na\u010dina \u017eivota progla\u0161avaju\u0107i ga svetogrdnim u odnosu na strogi moral reda kojem je pripadao.<\/p>\n
Skinuv\u0161i isusova\u010dko ruho Bo\u0161kovi\u0107 odlazi u Englesku gdje upoznaje vode\u0107e matemati\u010dare. Iz Engleske kre\u0107e na dug i tegoban put u Carigrad gdje je trebao promatrati prolazak Venere ispred Sunca. Kako je zakasnio promatranje je propalo, a on se te\u0161ko razbolio od groznice. Jedva je ostao \u017eiv, a neki su ve\u0107 javili u Rim kako je preminuo. Nakon \u0161to se oporavio vratio se preko Bugarske i Poljske, a put je iskoristio za pisanje putopisa “Dnevnik iz Carigrada” u Poljsku u kome \u0107e iskazati svoja panslavenska osje\u0107anja. Vrativ\u0161i se u Rim Bo\u0161kovi\u0107 uvi\u0111a da je njegovo djelo postalo kamenom spoticanja i da tamo za njega vi\u0161e nema mira. Nastanjuje se stoga u Milanu gdje postaje profesor matematike. Istovremeno gradi \u010duveni opservatorij u Breri, kao konstruktor, izvo\u0111a\u010d radova, stvaratelj mnogih astronomskih ure\u0111aja pa i djelomi\u010dni sufinancijer. U Breri naporno radi, objavljuje mnoge rasprave ali ni tamo nema potpunog mira. Mnogo zavisti, a malo pomo\u0107i. Stoga odlazi u Pariz gdje prima francusko dr\u017eavljanstvo. U Parizu svojim vezama poma\u017ee i Dubrovniku u mnogim sporovima vezanim za rusko-turski rat i neutralnost Dubrovnika.<\/p>\n
Preminuo je 13. velja\u010de 1787. zbog komplikacija s plu\u0107ima. Njegova smrt ogla\u0161ena je u Dubrovniku kao nacionalna \u017ealost, slu\u017eena je misa za koju je posebno pisana glazba, dr\u017eani su posmrtni govori i skupovi. Ali spomenik velikom hrvatskom geniju podigao je on sam, s vi\u0161e od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i knji\u017eevnosti. Njegovim imenom nazvana su razna dru\u0161tva, edicije, ulice i trgovi, institucije, a me\u0111u ostalim institut za nuklearnu fiziku u Zagrebu.<\/p>\n
U procesu monetarnog osamostaljenja Republike Hrvatske 23. prosinca 1991. u optjecaj je pu\u0161ten hrvatski dinar kao privremeni novac. Na svim apoenima (1, 5, 10, 25, 100, 500, 1000, 2000, 5000, 10.000, 50.000 i 100.000) hrvatskog dinara bio je lik Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a. <\/p>\n
Izvor: Biografije.org<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatski fizi\u010dar, matemati\u010dar, astornom, geodet, in\u017einjer, pjesnik, filozof i diplomat. Ubraja se me\u0111u najistaknutije svjetske znanstvenike svoga vremena. Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 ro\u0111en je 26. svibnja 1711., Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107 rodio se kao sedmo dijete u obiteljskoj ku\u0107i u Dubrovniku. U ku\u0107i Bo\u0161kovi\u0107evih vladao je duh ozbiljnosti i reda, a cijela je obitelj naginjala isusova\u010dkom moralu. Prvu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015264,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[16457],"class_list":["post-1248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici","tag-boskovic"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1248"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1248\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}