Istra\u017eivanje koje su proveli znanstvenici sa \u0161panjolskog Sveu\u010dili\u0161ta u Granadi u suradnji s kolegama na engleskom Sveu\u010dili\u0161tu Cambridge, otkrilo je da policajci i obi\u010dni ljudi razmi\u0161ljaju druga\u010dije od kriminalaca prilikom dono\u0161enja odluka. Taj bi zaklju\u010dak mogao imati zna\u010dajne posljedice u krivi\u010dnom pravosu\u0111u.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je vodio Roc\u00edo Garc\u00eda-Retamero s Odsjeka za eksperimentalnu psihologiju i bihevioralnu fiziologiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Granadi, te Mandeep K. Dhabi s Instituta za kriminologiju Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge u Velikoj Britaniji. Za potrebe istra\u017eivanja uzet je uzorak od 120 ispitanika koji su u njemu sudjelovali dobrovoljno. Uzorak se sastojao od 40 stru\u010dnih kriminalaca, 40 stru\u010dnih policajaca i 40 studenata koji nisu povezani s kriminalnim aktivnostima. Policajci su imali prosje\u010dno 19,4 godina radnog sta\u017ea i uglavnom su istra\u017eivali razbojstva<\/a>. Kriminalci su prijavili prosje\u010dno 57.2 razbojstva. Radi se o osu\u0111ivanim kriminalcima koji su zbog provala bili zatvarani najmanje jednom. Studenti su se izjasnili o tome jesu li bili \u017ertve kra\u0111e (u prosjeku 0.6 puta).<\/p>\n Od sudionika istra\u017eivanja, policajaca, kriminalaca i studenata, tra\u017eilo se da procijene va\u017enost odre\u0111enih \u010dinitelja prilikom predvi\u0111anja izgleda da se provali u neki dom. Neki od \u010dinitelja su bili: pun\/prazan po\u0161tanski sandu\u010di\u0107, upaljena\/uga\u0161ena svjetla, je li u pitanju stan ili ku\u0107a, vide li se zapu\u0161tene biljke. Od ispitanika se tra\u017eilo da klasificiraju \u010dinitelje na temelju toga koji od njih vi\u0161e upu\u0107uju na uspje\u0161nost provale. Na primjer, za \u010dinitelj \u201eku\u0107ni sigurnosni sustav\u201c postavljena je sljede\u0107a situacija: \u201eZamislite dvije ku\u0107e, jedna s alarmnim sustavom i druga bez njega. U kojoj mjeri je vjerojatnije da \u0107e se provaliti u ku\u0107u bez alarma?\u201c Da bi odgovorili na to pitanje, ispitanici su morali zaokru\u017eiti vrijednost na ljestvici od 0 do 100 sa intervalima od po deset to\u010daka. Potom su ispitanici razvrstani prema njihovim strategijama odgovaranja.<\/p>\n Rezultati otkrivaju da dvije skupine stru\u010dnjaka (provalnici i policajci) imaju razli\u010ditu percepciju va\u017enosti i klasificiranja svakog \u010dinitelja. Percepcija policajaca je bila sli\u010dnija onoj u obi\u010dnih ljudi nego kod provalnika. Stoga su se policajci i obi\u010dni ljudi slo\u017eili da je metoda provale u ku\u0107u najrelevantniji \u010dinitelj kada je u pitanju predvi\u0111anje uspje\u0161nosti provale. Obratno, provalnici misle da je najva\u017eniji \u010dinitelj postojanje alarmnog ure\u0111aja.<\/p>\n Iako se odgovori obiju skupina stru\u010dnjaka razlikuju, oni su bili konzistentniji nego u skupini obi\u010dnih ljudi. Naime, stru\u010dnjaci su se slu\u017eili konzistentnijim kriterijima kada su se o njima morali izraziti na razli\u010dite na\u010dine i pri tome su se u vi\u0161oj mjeri slagali sa stru\u010dnjacima u svojoj vlastitoj skupini. Znanstvenici su zaklju\u010dili da ovo istra\u017eivanje predstavlja doprinos prou\u010davanju razlika izme\u0111u stru\u010dnjaka i neiskusnih ljudi te da bi moglo dovesti do va\u017enih posljedica u krivi\u010dnom pravosu\u0111u i prou\u010davanju procesa odlu\u010divanja.<\/p>\n