Nova \u0161irokopoljna slika koju je danas objavio ESO pokazuje mnogo tisu\u0107a udaljenih galaksija i veliku grupu zvijezda koje pripadaju masivnom galakti\u010dkom klasteru poznatom pod nazivom Abell 315.<\/p>\n
Iako se \u010dini krcat zvijezdama, za ovaj skup galaksija vrijedi uzre\u010dica “vrh sante leda”, jer u Abellu 315 \u2013 poput ve\u0107ine galakti\u010dkih klastera \u2013 dominira tamna tvar. Velika masa ovog klastera odbija svjetlost od galaksija u pozadini blago iskrivljuju\u0107i njihov promatrani oblik. Kada promatramo nebo prostim okom ve\u0107inom vidimo zvijezde u na\u0161oj galaksiji Mlije\u010dnom putu i najbli\u017eim galakti\u010dkim susjedima. Udaljenije galaksije su preblijede da ih ljudsko oko mo\u017ee uo\u010diti, ali kada bi ih mogli vidjeti one bi doslovce prekrile cijelo nebo. Ova nova slika snimljena sa \u0161irokokutnim objektivom pri dugoj ekspoziciji otkriva tisu\u0107e galaksija koje nastanjuju dio neba veli\u010dine otprilike punog Mjeseca.<\/p>\n
Ove galaksije prostiru se na ogromnom rasponu udaljenosti od nas. Neke su relativno blizu i mogu\u0107e je razlikovati njihove spiralne krakove ili elipti\u010dne vijence, posebno u gornjem dijelu slike. Udaljenije galaksije su poput mutnih to\u010dkica \u2013 njihova svjetlost putuje kroz Svemir osam milijardi godina ili vi\u0161e prije nego \u0161to stigne do Zemlje. Koncentracija otprilike stotinu \u017eu\u0107kastih galaksija prostire se od sredi\u0161ta slike prema dolje i nalijevo. To je galakti\u010dki klaster, odre\u0111en brojem 315 u katalogu koji je slo\u017eio ameri\u010dki astronom George Abell 1958. godine. Klaster je smje\u0161ten izme\u0111u blijedih, crvenih i plavih galaksija i Zemlje, oko dvije milijarde godina daleko od nas. Le\u017ei u sazvije\u017e\u0111u Kit (Cetus).<\/p>\n
Galakti\u010dki klasteri jedne su od najve\u0107ih struktura u Svemiru koje gravitacija dr\u017ei na okupu. U tim strukturama se nalazi mnogo vi\u0161e od mnogih galaksija koje vidimo. Galaksije u ovim divovima te\u017ee samo deset posto njihove cjelokupne mase, a vru\u0107i plin izme\u0111u galaksija te\u017ei jo\u0161 dodatnih 10 posto. Ostalih osamdeset posto nevidljiv je i nepoznat sastojak koji le\u017ei izme\u0111u galaksija zvan tamna materija. Prisutnost tamne materije otkrivena je pomo\u0107u njenog gravitacijskog efekta: ogromna masa galakti\u010dkog klastera pona\u0161a se zbog svjetlosti od galaksija u pozadini klastera poput kozmi\u010dkog pove\u0107ala, svijaju\u0107i putanju svjetlosti te tako blago iskrivljuju\u0107i izgled galaksija.<\/p>\n
Promatranjem i analizom iskrivljenih oblika ovih pozadinskih galaksija, astronomi mogu izra\u010dunati cjelokupnu masu klastera odgovornu za izobli\u010denje, pa \u010dak iako je ta masa ve\u0107inom nevidljiva. Me\u0111utim, ovaj efekt je obi\u010dno malen i potrebno ga je mjeriti preko velikog broja galaksija kako bi se dobili valjani rezultati: u slu\u010daju Abell 315, obrisi skoro 10 000 udaljenih galaksija na ovoj slici prou\u010deni su kako bi se procijenila ukupna masa klastera koji prelazi preko stotinu tisu\u0107a milijardi puta masu na\u0161eg Sunca.<\/p>\n
Ogroman raspon kozmi\u010dkih udaljenosti i veli\u010dina koje prikazuje ova slika nadopunjuje \u0161a\u010dica objekata puno manjih od galaksija i galakti\u010dkih klastera. Ti objekti se nalaze mnogo bli\u017ee Zemlji i raspr\u0161eni su po cijeloj slici: osim nekoliko zvijezda koje pripadaju na\u0161oj galaksiji, mnogi asteroidi su vidljivi kao plavi, zeleni i crveni tragovi. Ovi objekti pripadaju glavnom asteroidnom pojasu smje\u0161tenom izme\u0111u Marsove i Jupiterove orbite i njihove dimenzije variraju od nekih desetak kilometara, kod onih svjetlijih, do nekoliko kilometara, kod onih prigu\u0161enijih.<\/p>\n
Ova slika snimljena je pomo\u0107u Wide Field Imager<\/em> na MPG\/ESO 2.2-m teleskopu u ESO-voj zvjezdarnici La Silla u \u010cileu. Sastoji se od nekoliko ekspozicija snimljenih pomo\u0107u tri razli\u010dita \u0161irokopojasna filtera za vrijeme jednog sata u B filteru te po sat i pol u V i R filterima. Vidno polje je 34 x 33 kutne minute.<\/p>\n