Prije samo nekoliko godina, Dan Farber ba\u0161 je radio na terenu u Peruu sa svojim studentima kad se dogodio potres na podru\u010dju Piscoa magnitude 8.0. Kako je Farber znanstvenik koji se bavi aktivnom tektonikom peruanskih Anda, \u0161to financira Institut za geofiziku i planetarnu fiziku Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore, kolege su ga zamolili da sudjeluje u brzoreagiraju\u0107oj skupini kako bi kartirali \u0161tetu nastalu seizmi\u010dkom deformacijom i instalirali sustav geodetskih postaja.<\/p>\n
Iskoristio je priliku da instalira mre\u017eu globalnih pozicijskih sustava (GPS) kako bi zabilje\u017eio reakciju nakon potresa i prikupio va\u017ene geolo\u0161ke podatke za bolje razumijevanje dinamike litosfernih plo\u010da u jednoj od najve\u0107ih subdukcijskih zona Zemlje \u2013 sredi\u0161njem peruanskom megarasjedu.<\/p>\n
U novom radu objavljenom u izdanju \u010dasopisa Nature<\/em> od 6. svibnja, Farber i njegovi me\u0111unarodni kolege zaklju\u010dili su da seizmi\u010dko kli\u017eenje u sredi\u0161njem peruanskom megarasjedu ne ovisi o samim potresima. Kako se \u010dini, pomicanje du\u017e ove subdukcijske zone uzrokovano je potresima u istoj mjeri kao i aseizmi\u010dkim (nepotresnim) smicanjem uzrokovanim stalnim ili prolaznim kli\u017eenjem izme\u0111u ili direktno nakon potresa.<\/p>\n \u201eAktivni rasjedi sastavljeni su od podru\u010dja koja se smi\u010du prete\u017eno tijekom potresa i od podru\u010dja koja se smi\u010du prete\u017eno aseizmi\u010dki\u201c, ka\u017ee Farber. \u201eVeli\u010dina, lokacija i u\u010destalost potresa koji mogu nastati na podru\u010dju rasjeda ovise o tome gdje i kad \u0107e do\u0107i do aseizmi\u010dkog kli\u017eenja.\u201c<\/p>\n Pisco potres ja\u010dine 8.0 koji se dogodio 2007. godine o\u0161tetio je subdukcijsko su\u010delje \u2013 gdje su se probile ravne povr\u0161ine koje su nosile najve\u0107i teret \u2013 izme\u0111u Nazca plo\u010de i ju\u017enoameri\u010dke plo\u010de, podru\u010dje koje se podvla\u010di otprilike 6 centimetara godi\u0161nje. Tijekom ovog doga\u0111aja, dva odre\u0111ena podru\u010dja odmakla su se jedno od drugoga u 60 sekundi u zoni koja je ostala `zaklju\u010dana` izme\u0111u potresa. Doga\u0111aj je tako\u0111er potaknuo aseizmi\u010dko naknadno smicanje nastalo trenjem na dva susjedna podru\u010dja.<\/p>\n Najva\u017enije smicanje nakon potresa podudara se s rubnom subdukcijom Nazca plo\u010de, za koju se \u010dini da se uzastopno pona\u0161ala kao barijera seizmi\u010dkom razornom napredovanju u pro\u0161losti.<\/p>\n Kad sve zbrojimo, aseizmi\u010dka (koja ne uzrokuju potrese)smicanja zauzimaju izme\u0111u 50 i 70 posto smicanja u ovom dijelu megarasjeda u sredi\u0161njem Peruu. Budu\u0107i da mnoga premje\u0161tanja su\u010delja pro\u0111u aseizmi\u010dki (bez potresa), potres ja\u010dine ovog potresa iz 2007. godine prema procjenama javit \u0107e se samo svakih 250 godina.<\/p>\n Ostali suradnici bili su sa Institut de Recherche pour le D\u00e9veloppement, the Instituto Geofisico del Peru, California Institute of Technology, G\u00e9osciences Azur, University of California Santa Cruz <\/em>i Universit\u00e9 Paul Sabatier<\/em>\/CNRS\/IRD.<\/p>\n