Steven Paul Jobs ro\u0111en je u San Franciscu, Kalifornija, 24. velja\u010de 1955. Njegovi biolo\u0161ki roditelji Joanne Simpson i Abdulfattah Jandali dali su ga na posvajanje Paulu i Clari Jobs.<\/p>\n\n\n\n
Mladi Steven odrastao je u dolini prepunoj vo\u0107njaka marelica koja se ve\u0107 tada pretvarala u svjetski centar ra\u010dunalnih tehnologija: Silikonsku dolinu. Stephen je otpo\u010detka bio fasciniran elektronikom, a 1969. se sprijateljio sa ra\u010dunalnim \u010darobnjakom Stephenom Wozniakom \u2013 poznatim kao Woz. Kada je do\u0161lo vrijeme za upis na fakultet, Stephen je odlu\u010dio poha\u0111ati Reed College u Oregonu gdje se zadr\u017eao samo jedan semestar prije nego li je odustao od studija. Umjesto studija, posvetio se prou\u010davanju isto\u010dnja\u010dkog misticizma te je prihvatio radikalne dijete koje su uklju\u010divale post ili ni\u0161ta drugo osim vo\u0107a. Nakon nekog vremena zaputio se s prijateljem u Indiju kako bi do\u017eivio prosvjetljenje.<\/p>\n\n\n\n
Nakon povratka iz Indije, Jobs se zainteresirao za Wozov rad na ra\u010dunalnoj mati\u010dnoj plo\u010di. Woz je bio \u010dlan grupe entuzijasta koji su se bavili osobnim ra\u010dunalima, gdje je i dobio ideju o izradi vlastitog (koje se u to vrijeme sastojalo samo od mati\u010dne plo\u010de). Stephen je shvatio da postoji veliki interes za Wozov izum te mu je predlo\u017eio da ga probaju prodati. Kao rezultat te suradnje ro\u0111en je Apple Computers. Prva godina poslovanja sastojala se u proizvodnji mati\u010dnih plo\u010da u Stevenovoj gara\u017ei nakon \u010dega su ih poku\u0161ali prodati lokalnim ra\u010dunalnim trgovinama. U isto vrijeme Woz je radio na novoj i puno naprednijoj verziji ra\u010dunala, Apple II, koji je dovr\u0161io 1977. Dvojica prijatelja bili su svjesni da je rije\u010d o revolucionarnom ra\u010dunalu, daleko naprednijem od bilo \u010dega drugog na tr\u017ei\u0161tu. Stephen je zbog toga krenuo u potragu za investitorima koji bi omogu\u0107ili Appleovu ekspanziju.<\/p>\n\n\n\n
Prona\u0161ao je Mikea Markkula, biv\u0161ega Intelovog direktora koji je investirao 250 000 dolara u Apple uvjeravaju\u0107i ih da \u0107e njihova firma za dvije godine dogurati na listu Fortune 500. Mike je bio u pravu. Apple II je ubrzo postao simbol revolucije osobnih ra\u010dunala. Novo ra\u010dunalo je pregazilo konkurenciju zahvaljuju\u0107i svojim naprednim karakteristikama (grafika u boji, BASIC tuma\u010d, prostor za nadogradnju, floppy disk drive…) i velikom broju kompatibilnog softwarea koji se ubrzo pojavio. Najve\u0107a prednost Apple II ra\u010dunala bio je VisiCalc, prvi program za prora\u010dunske tablice koji se ikada pojavio na tr\u017ei\u0161tu. Na tisu\u0107e ljudi kupilo je Apple II upravo zbog tog programa. Zbog uspje\u0161nog poslovanja kompanija je rasla nevjerojatnom brzinom te je nakon samo \u010detiri godine izbacila svoje dionice na tr\u017ei\u0161te. Tr\u017ei\u0161na vrijednost kompanije na Jobsov 25 ro\u0111endan iznosila je 200 milijuna dolara.<\/p>\n\n\n\n
Appleova pozicija postala je ugro\u017eena kada je industrijski gigant IBM 1981. odlu\u010dio u\u0107i na tr\u017ei\u0161te osobnih ra\u010dunala. Apple je morao ne\u0161to poduzeti jer bi u suprotnom nestali sa tr\u017ei\u0161ta u roku od par godina. Usredoto\u010dili su svu svoju energiju u projekt Lisa. Projekt je ime dobio po k\u0107eri biv\u0161e Jobsove cure, \u010dije je o\u010dinstvo negirao. Lisa je predstavljala novi proboj u svijetu ra\u010dunala jer je koristila grafi\u010dko korisni\u010dko su\u010delje za razliku od dotada\u0161njeg komandnog su\u010delja. Ovu tehnologiju, kao i mnoge druge revolucionarne koncepte, izumila je firma Xerox PARC- ali Apple je bio prva kompanija koja je njihov izum ponudila na tr\u017ei\u0161tu. Unato\u010d po\u010detnom uspjehu Lise, Steve Jobs je maknut sa projekta zbog optu\u017ebi da je pretemperamentan kao menad\u017eer.<\/p>\n\n\n\n
Iznimno ljut zbog donesene odluke, Jobs se odlu\u010dio osvetiti preuzimanjem maloga projekta pod imenom Macintosh. Macintosh je tako\u0111er bio osobno ra\u010dunalo koje je koristilo grafi\u010dko su\u010delje, ali je bio znatno jeftiniji od Lise. Unato\u010d kontroverzi koje su okru\u017eivale Mac, zbog ugro\u017eavanja prodaje Apple II i Lise, uskoro se pokazalo kako je on iznimno bitan za Apple po\u0161to se Lisa brzo pokazala kao tr\u017ei\u0161ni neuspjeh. Unato\u010d tome \u0161to su po\u010detni rezultati Maca bili vi\u0161e nego dobri, prodaja se nakon par mjeseci srozala. U Appleu se pojavio strah od tre\u0107eg tr\u017ei\u0161nog neuspjeha koji bi mogao uni\u0161titi tvrtku. Povrh svega, Jobsova bahatost unosila je dodatni razdor u kompaniju. Nakon \u0161to je sa nekolicinom direktora neuspje\u0161no poku\u0161ao izvesti pu\u010d u nadzornom odboru firme, Jobs je degradiran sa svojih menad\u017eerskih funkcija. Jobs je bio zaprepa\u0161ten. Apple je bio cijeli njegov \u017eivot, a sada je iz njega izba\u010den.<\/p>\n\n\n\n
Nakon prvotnog \u0161oka krenuo je u potragu za novim projektima u kojima bi mogao iskoristiti svoju nepresu\u0161nu energiju. Sredinom 1985. susreo se sa malim timom stru\u010dnjaka za ra\u010dunalnu grafiku koju mu je predstavio filmski redatelj George Lucas. Njihov san bio je stvaranje animiranih filmova pomo\u0107u ra\u010dunala. Jobs je kupio kompaniju za 10 milijuna dolara 1986. te je na taj na\u010din nastao Pixar. Unato\u010d tome, Jobsova \u017eelja je i dalje bila stvaranje inovativnih ra\u010dunala. Pokrenuo je projekt pod nazivom NeXT. Bila je rije\u010d o projektu izrade naprednog ra\u010dunala namijenjenog za visoko obrazovanje i znanstvena istra\u017eivanja. Jobs je \u017eelio da NeXT u sebi objedinjuje najbolje od hardwarea, da se sastavlja je najnaprednijoj automatskoj tvornici na svijetu te da pokre\u0107e najnapredniji software koji je u to vrijeme postojao.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d velikom ulo\u017eenom trudu, NeXT Cube nije se dobro prodavao. Bio je preskup i nije imao dovoljnu softwaresku podr\u0161ku. Nakon neuspjeha projekta Jobs je bio shrvan. Na njegovu sre\u0107u, Pixar je kretao uzlaznom putanjom. Toy Story, prvi ra\u010dunalno generirani animirani film, bli\u017eio se svojem objavljivanju 1995. Nakon uspjeha crti\u0107a u kinima, Jobsov se bankovni ra\u010dun popeo na 1.5 milijardi dolara. U isto vrijeme Apple se nalazio u velikim problemima. Nakon izlaska Windowsa 95, Mac je ubrzano krenuo gubiti svoju tr\u017ei\u0161nu poziciju. Kako bi poku\u0161ali dosti\u0107i konkurenciju, odlu\u010dili su nabaviti novi software za svoja ra\u010dunala. Odlu\u010dili su se za NeXTSTEP Stephena Jobsa koji se na taj na\u010din uspio vratiti u mati\u010dnu firmu. Nakon \u0161to je Apple nastavio nizati katastrofalne poslovne rezultate, Jobs je organizirao jo\u0161 jedan prevrat u nadzornom odboru kompanije, ovaj puta uspje\u0161no.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to se do\u010depao vlasti, Jobs je krenuo provoditi drasti\u010dne promjene u poslovanju kompanije. Jobs je ubrzo vratio povjerenje Appleovih korisnika. Iznimno uspje\u0161na marketin\u0161ka kampanja pod nazivom \u201eThink Different\u201c predstavila je ideju da su ljudi koji koriste Mac sanjari koji mogu promijeniti svijet. S osna\u017eenjem Appleovog branda, kompanija je izbacila par uspje\u0161nih projekata kao \u0161to su Power Mac G3 i PowerBook. \u0160est mjeseci nakon \u0161to se vratio, Jobs je od gubitnika napravio profitabilnu tvrtku. Najve\u0107i uzlet za kompaniju Apple do\u0161ao je iz potpuno neo\u010dekivanog izvora, iPoda. MP3 player prekrasnog dizajna, genijalnog korisni\u010dkog su\u010delja i navigacijskog kota\u010da bio je vru\u0107a roba od samoga po\u010detka.<\/p>\n\n\n\n
Nakon po\u010detnog uspjeha Apple je nastavio usavr\u0161avati iPod izbacuju\u0107i konstantno nove i pobolj\u0161ane modele uz pokretanje glazbenog servisa iTunes. Uspjeh iPoda bio je nevjerojatan. Tr\u017ei\u0161ni udio ovog MP3 playera iznosio je nevjerojatnih 75 %. 2007. bila je kriti\u010dna za Apple. To je godina kada je najavljen najzna\u010dajniji Appleov proizvod, iPhone. Prekrasno dizajnirani ure\u0111aj koji je pokretao OS X, prvi koristio touch screen funkciju, intuitivno su\u010delje i jo\u0161 puno toga, ocijenjen je kao proizvod koji se nalazi svjetlosnim godinama ispred svoje konkurencije.<\/p>\n\n\n\n
Steveu Jobsu 2003. dijagnosticiran je rak gu\u0161tera\u010de. Na sre\u0107u, tumor je bilo mogu\u0107e lije\u010diti ukoliko Jobs pristane na operaciju. On na to nije pristao ve\u0107 je zapo\u010deo sa specijalnom dijetom na kojoj je bio 9 mjeseci pogre\u0161no vjeruju\u0107i da \u0107e mu ona pomo\u0107i. 2004 je ipak pristao na operaciju. Nakon kratkoro\u010dnog pobolj\u0161anja, zdravstveno stanje mu se ponovno pogor\u0161alo 2008. 2009. Jobs je podvrgnut jo\u0161 jednoj operaciji u kojoj mu je presa\u0111en dio jetre donora. Cijela pri\u010da oko Jobsove bolesti potaknula je pitanje o pravu javnosti da bude upoznato sa zdravstvenim stanjima \u010delnih ljudi velikih kompanija.<\/p>\n\n\n\n
Steve Jobs nesumnjivo je velik \u010dovjek po svim standardima. Ostavio je svoj potpis na pet velikih industrija: osobna ra\u010dunala sa Apple II i Mackintoshom, glazbaa s iPod i iTunes, mobilna telefonija sa iPhoneom te animacija sa Pixarom. Hippie iz srednjeg sloja bez fakultetske naobrazbe koji je stvorio ra\u010dunalno carstvo te postao multimilijoner prije nego li su ga izbacili iz vlastite firme, vratio se nakon 10 godina kako bi ponovno tu istu firmu pretvorio u jednu od najutjecajnijih na svijetu. Steve Jobs promijenio je milijune \u017eivota stvaraju\u0107i uzbudljivu i prekrasnu tehnologiju koju je lako koristiti. Mo\u017eda je najva\u017enije napomenuti kako njegova misija jo\u0161 nije gotova.<\/p>\n\n\n\n