{"id":1299,"date":"2010-05-13T23:00:00","date_gmt":"2010-05-13T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/jezerske-jesetre-imaju-gene-parazita-koi-u-ljudskoj-inaici-uzrokuju-spolno-prenosivu-bolest\/"},"modified":"2020-02-23T03:41:55","modified_gmt":"2020-02-23T02:41:55","slug":"jezerske-jesetre-imaju-gene-parazita-koji-u-ljudskoj-inacici-uzrokuju-spolno-prenosivu-bolest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jezerske-jesetre-imaju-gene-parazita-koji-u-ljudskoj-inacici-uzrokuju-spolno-prenosivu-bolest\/","title":{"rendered":"Jezerske jesetre imaju gene parazita koji u ljudskoj ina\u010dici uzrokuju spolno prenosivu bolest"},"content":{"rendered":"\n<p>Dok su poku\u0161avali prona\u0107i test baziran na DNA za odre\u0111ivanje spola u jezerske jesetre, istra\u017eiva\u010di s <em>Purdue University<\/em> otkrili su da genom jesetre sadr\u017ei gene trematoda koji izvorno nisu pripadali jesetri i mo\u017ee biti pra\u017eivotinjski parazit koji uzrokuje spolno prenosive bolesti u ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor genetike Andrew DeWoody i poslijedoktorski suradnik Matthew C. Hale prona\u0161li su parazite i patogene gebe dok su analizirali DNA iz gonada jezerske jesetre, vrste koja je u padu zbog izlovljavanja i one\u010di\u0161\u0107enja njihova stani\u0161ta. Jedini na\u010din da se utvrdi spol jezerske jesetre trenutno je pregledavanje njihovih unutra\u0161njih spolnih organa. DeWoody je rekao da oko 15 gena koji se nalaze u jezerskoj jesetri dolazi iz <em>Schistosoma<\/em>, parazitskog crva. Lateralni prijenos gena iz jednog organizma u drugi je rijetkost, pogotovo u vi\u0161estani\u010dnih \u017eivotinja, ali bi mogao biti dio nekog evolucijskog procesa za jesetre, kazao je DeWoody.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Organizam mo\u017ee prihvatiti neke nove gene iz drugih vrsta, jer novi geni mogu poslu\u017eiti kao sirovina za evoluciju&#8221;, rekao je DeWoody, \u010dije se otkri\u0107e nalazi u ranoj online verziji \u010dasopisa <em>Genetica<\/em>. &#8220;Genom mo\u017ee biti vi\u0161e fluidan nego \u0161to to mi mislimo.&#8221; Hale je rekao da geni \u010desto rade u kombinaciji i novi geni mo\u017eda jednog dana po\u010dnu sura\u0111ivati s drugim genima kako bi pomogli jezerskoj jesetri da stvara nove osobine potrebne da se prilagodi promjenama u svom okru\u017eenju. &#8220;To nije nu\u017eno lo\u0161a stvar za jesetre. Vjerojatno nema cijene&#8221;, rekao je Hale. &#8220;Ili je neutralno ili ima koristi ili tamo ne bi bilo.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Dok bi lateralni prijenos gena iz trematoda u kona\u010dnici mogao imati koristi za jezersku jesetru, za dokaz o patogenu <em>Trichomonas<\/em> je vi\u0161e vjerojatno da \u0107e imati negativan u\u010dinak. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, ljudska verzija ovog patogena uzrokuje trihomonijazu, uobi\u010dajenu spolno prenosivu bolest koja uglavnom poga\u0111a \u017eene i mo\u017ee uzrokovati prijevremeni poro\u0111aj ili ni\u017eu te\u017einu novoro\u0111enih beba. Otkri\u0107e je prvi slu\u010daj sumnje na <em>Trichomonas <\/em>u ribi, rekao je DeWoody. Iako je nejasno kako parazit mo\u017ee utjecati na jezersku jesetru, DeWoody je rekao da bi mogao negativno utjecati na reproduktivnu sposobnost ribe, \u0161to je posebno alarmantno u vrstama koje su pod konzervacijskim interesom. &#8220;Ako ima isti u\u010dinak u jezerskoj jesetri kao \u0161to ima u ljudi, to ne\u0107e biti dobro&#8221;, rekao je DeWoody.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da je populacija jezerske jesetre u opadanju i ugro\u017eena u nekim mjestima, manje invazivan postupak za odre\u0111ivanje spola bio bi koristan za one koji prou\u010davaju jezerske jesetre i potencijalne druge vrste jesetre koje su na sli\u010dan na\u010din ugro\u017eene. DeWoody i Hale mogu identificirati gen za kojeg se mislilo da igra ulogu u odre\u0111ivanju spola, ali je utvr\u0111eno da je izra\u017een i u mu\u017ejaka i u \u017eenki. Sljede\u0107e, DeWoody i Hale \u017eeljeli su utvrditi utjecaj &#8211; ako ga ima &#8211; kojeg ima parazit <em>Trichomonas<\/em> na jezersku jesetru. Hale je rekao da jezerske jesetre mogu \u017eivjeti vi\u0161e od 100 godina, a \u017eenke ne dosti\u017eu spolnu zrelost do vi\u0161e od 20 godina. \u010cak i tada, one pola\u017eu jaja samo svakih pet godina. Razumijevanje kako patogen ili ljudi utje\u010du na jesetru mogao bi biti klju\u010d za njihovo o\u010duvanje. &#8220;Ljudi mogu vrlo brzo i vrlo lako utjecati na populaciju jesetri&#8221;, rekao je Hale.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.purdue.edu\/\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Purdue University<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok su poku\u0161avali prona\u0107i test baziran na DNA za odre\u0111ivanje spola u jezerske jesetre, istra\u017eiva\u010di s Purdue University otkrili su da genom jesetre sadr\u017ei gene trematoda koji izvorno nisu pripadali jesetri i mo\u017ee biti pra\u017eivotinjski parazit koji uzrokuje spolno prenosive bolesti u ljudi. Profesor genetike Andrew DeWoody i poslijedoktorski suradnik Matthew C. Hale prona\u0161li su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052142,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[21960,16875],"class_list":["post-1299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-jezerska-jesetra","tag-spol"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1299"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1299\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}