Prekovremeni rad poguban je za srce, govore rezultati dugogodi\u0161nje studije koja uklju\u010duje preko 10 000 londonskih dr\u017eavnih slu\u017ebenika.<\/p>\n
U istra\u017eivanju, objavljenom 12. svibnja u European Heart<\/em> Journal<\/em>, tvrdi se da, u usporedbi s ljudima koji ne rade prekovremeno, ljudi koji rade tri i vi\u0161e sati dulje od uobi\u010dajenog, sedmosatnog radnog dana, izlo\u017eeni su 60% ve\u0107em riziku od kardiovaskularnih bolesti kao \u0161to su smrtnost uslijed sr\u010danih oboljenja, nesmrtonosan infarkt miokarda i angina.<\/p>\n Dr. Marianna Virtanen, epidemiolog s Finnish Institute of Occupational Health<\/em> (Finskog instituta za medicinu rada, Helsinki) te londonskog University<\/em> College<\/em> (Ujedinjeno Kraljevstvo), rekla je: “Povezanost dugih radnih sati i koronarnih bolesti srca ne ovisi u tolikoj mjeri o nizu rizi\u010dnih faktora koje smo mjerili na po\u010detku istra\u017eivanja, kao \u0161to su pu\u0161enje, prekomjerna tjelesna te\u017eina ili visok kolesterol.<\/p>\n “Na\u0161a istra\u017eivanja pretpostavljaju povezanost prekomjernog radnog vremena i pove\u0107anog rizika od KBS-a (Koronarne bolesti srca), no potrebna su daljnja istra\u017eivanja prije no \u0161to mo\u017eemo pouzdano tvrditi da prekovremeni rad dovodi do KBS-a. Osim toga, potrebna su daljnja istra\u017eivanja o preostalim zdravstvenim problemima, kao \u0161to su depresija i dijabetes tipa 2.<\/p>\n ” Studija Whitehall II osmi\u0161ljena je 1985. godine, a uklju\u010divala je 10 308 pripadnika uredskog osoblja u dobi od 35 do 55 godina iz 20 odjela londonskog ureda dr\u017eavne slu\u017ebe. Podaci su prikupljani u redovitim razmacima, dok je u tre\u0107oj fazi, izme\u0111u 1991. i 1994. godine, uvedeno pitanje radnoga vremena.<\/p>\n Najnovija analiza bavi se rezultatima 6014 ljudi (4262 mu\u0161karaca i 1752 \u017eena), u dobi od 39 do 61 godine, pra\u0107enih od 2002. do 2004., \u0161to je ujedno i najrecentnija faza za koju su podaci o klini\u010dkom pregledu dostupni.<\/p>\n Tijekom prosje\u010dno 11.2 godina pra\u0107enja, dr. Virtanen i njezini suradnici u Finskoj, Londonu i Francuskoj, potvrdili su 369 slu\u010dajeva smrtonosnog KBS-a, nesmrtonosnog infarkta miokarda odnosno angine.<\/p>\n Nakon prilagodbe sociodemografskim faktorima kao \u0161to su dob, spol, bra\u010dni status i radna skupina, utvrdili su da je prekovremeni rad u trajanju od tri do \u010detiri sata (no ne i jedan do dva sata) povezan sa 60% u\u010destalijom pojavom KBS-a u usporedbi sa redovnom satnicom.<\/p>\n Daljnje prilagodbe na ukupno 21 faktor rizika nisu pokazale zna\u010dajnija odstupanja u dobivenim rezultatima. Istra\u017eiva\u010di su uo\u010dili niz mogu\u0107ih obja\u0161njenja povezanosti bolesti srca i prekovremenog rada.<\/p>\n Njihovi rezultati ukazuju na povezanost prekovremenog rada s biheviornim uzorkom tipa A (osobe s uzorkom tipa A sklone su agresiji, kompetitivne su, napete, svjesne vremenskog utjecaja i op\u0107enito neprijateljski raspolo\u017eene), psiholo\u0161kom boli koja vodi depresiji i anksioznosti, a mogu\u0107e i nedostatku sna, ili jednostavno nedovoljno vremena za opu\u0161tanje prije utonu\u0107a u san. <>Preostala mogu\u0107a obja\u0161njenja su: visoki krvni tlak povezan sa radnim stresom, no ostaje “prikriven”, budu\u0107i da nu\u017eno nije vidljiv na lije\u010dni\u010dkom pregledu; “bolest prezentizma” prema kojoj su zaposlenici skloni prekovremenom radu u\u010dinkovitiji dok su na bolovanju, ignoriraju\u0107i pritom simptome bolesti te odbijaju\u0107i lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 i kona\u010dno, mogu\u0107e je da su u poslovima sa ve\u0107om slobodom i \u0161irinom u dono\u0161enju poslovnih odluka, unato\u010d prekovremenom radu, ljudi vjerojatno izlo\u017eeni manjem riziku od koronarnih bolesti srca.<\/p>\n Me\u0111utim, dr. Virtanen dr\u017ei da njihova otkri\u0107a nisu nipo\u0161to vezana uz bilo koji od prethodno navedenih faktora, te stoga ne moraju nu\u017eno osigurati cjelovito obja\u0161njenje za\u0161to bi prekovremeni rad trebao biti povezan s pove\u0107anim rizikom od pojave koronarnih oboljenja. Osim toga, dr. Virtanen je rekla: “Nismo mjerili pridonose li naknadne promjene navedenih faktora tijekom razdoblja pra\u0107enja promjeni uzajamne povezanosti. Jedno od prihvatljivih obja\u0161njenja pove\u0107anog rizika moglo bi biti da su neprimjerene \u017eivotne navike ili promjene u faktorima rizika u\u010destalije me\u0111u onima koji rade prekovremeno u usporedbi s onima koji odra\u0111uju normalnu satnicu. Druga je mogu\u0107nost da kroni\u010dna izlo\u017eenost stresu (nerijetko povezana s prekovremenim radom) negativno utje\u010de na metaboli\u010dke procese.<\/p>\n Ove postavke va\u017eno je potanko istra\u017eiti u budu\u0107nosti.” U svome \u010dlanku autori podjednako upozoravaju: “Premda je na\u0161a skupina dr\u017eavnih slu\u017ebenika uklju\u010divala nekolicinu radnih skupina, nije uklju\u010divala radni\u010dku klasu. Stoga, ostaje nejasno je li mogu\u0107e na\u0161e rezultate generalno primijeniti na radni\u010dku klasu i zaposlenike u privatnom sektoru.”<\/p>\n Vi\u0161i autor studije, Mika Kivim\u00e4ki, profesor socijalne epidemiologije na londonskom University<\/em> College<\/em>, najavio je skora\u0161nje planove razvoja ovoga istra\u017eivanja: “Trenutno ne postoji istra\u017eivanje o tome utje\u010de li smanjenje prekovremenog rada na smanjenje rizika od pojave koronarnih bolesti srca. Stoga su neophodna daljnja istra\u017eivanja na ovu temu”, kazao je: “Na\u0161a vlastita budu\u0107a istra\u017eivanja obuhvatit \u0107e analizu podataka tijekom pojedinih vremenskih razdoblja kako bismo istra\u017eili nagovije\u0161ta li dugotrajno radno vrijeme promjene u na\u010dnu \u017eivota, mentalnom zdravlju i tradicionalnim faktorima rizika, kao \u0161to su krvni tlak, glukoza i kolesterol.<\/p>\n Nadamo se da \u0107e ovo istra\u017eivanje pridonijeti \u0161irem razumijevanju mehanizama inherentnih uzajamnoj povezanosti dugih radnih sati i koronarnih bolesti srca. Jednako \u0107emo tako istra\u017eiti pridonosi li prekovremeni rad pove\u0107anom riziku od depresije, kao \u0161to se u recentnim istra\u017eivanjima navodi da depresija doprinosi pove\u0107anom riziku od koronarnih bolesti srca.<\/p>\n ” Komentiraju\u0107i istra\u017eivanje u sklopu uvodnog \u010danka, Gordon McInnes, profesor klini\u010dke farmakologije na University<\/em> of<\/em> Glasgow`s<\/em> Western<\/em> Infirmary<\/em>, Glasgow (Ujedinjeno Kraljevstvo), pi\u0161e: “Ova otkri\u0107a mogla bi imati dublji smisao u kardiovaskularnoj procjeni rizika u zapadnoj populaciji i izvan nje.”<\/p>\n On nagla\u0161ava upozorenja mnogih autora o ograni\u010denjima studije, no pi\u0161e: “Unato\u010d dosada\u0161njoj uzdr\u017eljivosti, navedeni podaci dio su \u010ditavog niza neovisnih napora u u\u010dvr\u0161\u0107ivanju predod\u017ebi da je radni stres mogu\u0107e pripisati prekovremenom radu, te njihovoj povezanosti s pove\u0107anim rizikom od koronarnih bolesti srca.<\/p>\n Trend povezivanja rizika s brojem prekovremenih sati rada podupire ovaj zaklju\u010dak. Ukoliko je kona\u010dan ishod doista uzro\u010dan, \u010ditava stvar umnogome je ozbiljnija no \u0161to se to obi\u010dno priznaje. Stres induciran prekovremenim radom mo\u017ee uvelike pripomo\u0107i razvoju kardiovaskularnih bolesti. ”<\/p>\n U jeku pronalaska odgovora na mnoga otvorena pitanja, prof. McInnes pi\u0161e: “Lije\u010dnici bi trebali postati svjesni opasnosti prekovremenog rada i najozbiljnije shvatiti simptome kao \u0161to su bol u prsima, te pratiti i lije\u010diti kardiovaskularne faktore rizika, poglavito krvni tlak, savjetovati odgovaraju\u0107e promjene u na\u010dnu \u017eivota .<\/p>\n ” On zaklju\u010duje citiranjem engleskog filozofa Bertranda Russella: “Da sam lije\u010dnik, svakome pacijentu koji ne mo\u017ee bez rada, propisao bih godi\u0161nji odmor.”<\/p>\n