ptice<\/a> i \u0161i\u0161mi\u0161i, a stvaraju buku koja smeta stanovnicima u njihovoj blizini. Industrija nastoji prona\u0107i rje\u0161enje za ove probleme rade\u0107i zajedno sa ekolo\u0161kim skupinama, zakonodavcima i drugim zainteresiranim stranama. Oni nastoje razviti metode mjerenja i ubla\u017eavanja utjecaja ove vrste tehnologije na ptice. Fullerova turbina na vjetar nudi nadu ljubiteljima ptica i ekolozima.<\/p>\nOna ima vi\u0161e prednosti pred tradicionalnim turbinama s lopaticama. Tek pa\u017eljiviji pogled u tu turbinu kao jedino vidljivo kretanje otkriva njezino prilago\u0111avanje smjeru puhanja vjetra. Stoga se ova turbina mo\u017ee koristiti kod vojnog nadzora ili na radarskim instalacijama budu\u0107i da nema pokretnih lopatica koje bi stvarali pote\u0161ko\u0107e. Jo\u0161 jedna prednost je da njezina proizvodnja energije nije skupa. Prema proizvo\u0111a\u010du turbine, ona bi trebala proizvoditi struju po istoj cijeni kao i elektrana na ugljen. \u0160tovi\u0161e, procjenjuje se da su ukupni operativni tro\u0161kovi za njezinog radnog vijeka oko 0.12 dolara po kWh.<\/p>\n
Budu\u0107i da nema lopatice, n i odr\u017eavanje ne bi smjelo biti problemati\u010dno zbog \u010dega su ni\u017ei operativni tro\u0161kovi. Turbina se uglavnom nalazi na magnetskim le\u017eajevima. Jo\u0161 jedna prednost je da se sva njezina oprema za proizvodnju struje nalazi na razini tla \u0161to tako\u0111er olak\u0161ava odr\u017eavanje. Stoga proizvo\u0111a\u010d navodi da \u0107e zavr\u0161ni tro\u0161kovi rada ove turbine iznositi oko 1.5 dolar po kWh ili 2\/3 tro\u0161kova konvencionalnih turbina s lopaticama.<\/p>\n
Ako se pogleda Teslina turbina patentirana 1913. godine, uo\u010dava se da ona radi tako \u0161to koristi viskozni tok fluida koji pokre\u0107e turbinu i tako stvara energiju. Teslina turbina ima vi\u0161e glatkih diskova sa mlaznicama koje \u0161alju plin prema rubovima diska. Plinovi se povla\u010de po disku slijede\u0107i na\u010delo viskoznosti i prijanjanja sloja plina uz povr\u0161inu. Kako plin usporava i predaje snagu diskovima, tako se on kovitla u sredi\u0161tu ispuha. Budu\u0107i da rotor nema izbojaka, vrlo je sna\u017ean i \u010dvrst. Diskovi u turbini moraju biti tijesno raspore\u0111eni da mogu koristiti viskozni tok. Teslina turbina ima iznimno tanke diskove da se smanje turbulencije na rubovima i tako pove\u0107a njihova u\u010dinkovitost. Te 1913. godine Tesla nije mogao na\u0107i metale primjerene kvalitete da bi turbina radila u\u010dinkovito. Sada gotovo stolje\u0107e kasnije, ta su ograni\u010denja nadvladana.<\/p>\n
Sada\u0161nji prototip Solar Aera je skromna turbina montirana na prikolici, ali proizvo\u0111a\u010d navodi da ostali modeli mogu ve\u0107 sada imati kapacitet 10 kW. Ukoliko se ova tehnologija nastavi razvijati, uklonit \u0107e mnoge probleme vezane za konvencionalne turbine s lopaticama i u\u010diniti iskori\u0161tavanje energije vjetra ekolo\u0161ki jo\u0161 prihvatljivijim.<\/p>\n
Izvor: Solar Aero<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Istra\u017eiva\u010dka tvrtka iz New Hampshirea nedavno je patentirala svoju verziju turbine na vjetar bez lopatica. Ona se zasniva na patentu koji je 1913. godine dobio Nikola Tesla. Unato\u010d tome, ova je turbina dobila naziv Fullerova turbina na vjetar (Fuller Wind Turbine), a razvila ju je tvrtka Solar Aero. Posebnost turbine jest ta da ima samo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015359,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16364],"tags":[16455],"class_list":["post-1346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-inzenjerstvo","tag-tesla"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1346"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1346\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015359"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}